U ljeto 2015. godine, na internetu je objavljeno pismo upućeno predstavnicima SAD u Norveškoj, koje je potpisao aktuelni ukrajinski premijer Vladimir Grojsman, u kome on zahvaljuje diplomatama SAD za obezbjeđivanje podrške dva od pet članova Nobelovog komiteta i istovremeno istakao da ono što su oni "sredili" nije ono što je dogovoreno, kao i da je predsjedniku Porošenku "veoma važno da ima garancije" da će dobiti nagradu.
Nakon što je objavljen taj dokument, dva predstavnika ruske ambasade zatražila su sastanak sa sekretarom Nobelovog komiteta i direktorom norveškog Nobelovog instituta Olavom Njelstadom.
"Nakon posjete zapitali smo se da li je to bio pokušaj pritiska na nas, tako da smo kontaktirali našu kontraobavještajnu službu", rekao je Njelstad za NRK.
Norveška kontraobaveštajna služba smatra da je jedan od diplomata koji se sastao sa Njelstadom, u stvari bio član ruske obavještajne službe, kao i da je sama ta posjeta bila dio specijalne operacije.
Ruska ambasada u Norveškoj, odgovorila je NRK-u pisanim saopštenjem u kome je odbacila takve sumnje i izrazila žaljenje zbog pokušaja da se među diplomatama traže špujuni.
"Čudno je da NRK troši vrijeme i izvore na takve lažne vijesti. NRK bi trebalo da bude svjesna da je važan aspekt rada diplomata iz bilo koje zemlje da analiziraju informacije i razmjenjuju mišljenja sa partnerima. To je bila jedina svrha svih sastanka u Nobelovom komitetu, uključujući i pomenuti", navela je ambasada Rusije u odgovoru NRK.
Direktor norveške kontraobavještajne službe Arni Kristijan rekao je povodom tog slučaja da ta služba sumnja da su ruski hakeri mogli da se povežu sa serverom norveškog Nobelovog komiteta.
"Vidjeli smo da su lažne vijesti i falsifikovano pismo korišćeni da bi se diskreditovao potencijalni kandidat za nagradu za mir. Zbog toga je ovaj incident veoma ozbiljan. Zato smo odlučili da otkrijemo ovu informaciju i obavijestimo državne lidere o toj prijetnji", rekao je Kristijan.
Nobelovu nagradu za mir 2015. godine dobio je Tuniški nacionalni kvartet za dijalog, zbog velikog doprinosa u demokratizaciji tuniškog društva nakon revolucije 2011. godine, a ostalo je nejasno da li je među kandidatima bio i ukrajinski predsjednik.
Izvor: rts.rs
