Odlazak ljekara problem je koji pogađa sve zemlje regiona. Iz Srbije, Hrvatske i BiH godišnje odlazi na stotine ljekara. Međutim, problem više za Crnu Goru je taj što u tako malom zdravstvenom sistemu odlazak jednog specijaliste stvara prazninu u sistemu.
Crnoj Gori fali 700 ljekara
U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara.
Iz Ljekarske komore Crne Gore agenciji Anadolija je saopšteno da nemaju tačne podatke koliko je u posljednjih nekoliko godina ljekara napustilo Crnu Goru, odnosno zdravstvene ustanove u državi.
Da bi zasnovali radni odnos u inostranstvu, ljekari od Komore traže potvrdu-certifikat o članstvu u Komori, kao i da protiv njih nije vođen postupak, zbog povrede Kodeksa medicinske etike ili stručne greške.
Iz Ljekarske komore je rečeno da im se za izdavanje te potvrde godišnje obrati od 15 do 20 ljekara.
Klinički centar Crne Gore, koji je najveći zdravstveni centar u državi, tokom prethodne dvije godine napustilo je 10 ljekara. U 2016. godini tu ustanovu napustila su po dva oftalmologa i urologa, jedan ortoped, specijalisti oralne i grudne hirurgije.
Godinu ranije, KCCG napustila su tri ljekara - oftalmolog, ortoped i specijalista kliničke mikrobiologije. Ljekari koji su napuštali KCCG kao razlog odlaska navodili su ekonomske razloge.
Odlaze u Njemačku, Britaniju, Sloveniju...
Ljekari iz Crne Gore uglavnom odlaze u Sloveniju, Njemačku, Veliku Britaniju i u skandinavske zemlje.
Iz Ministarstva zdravlja nije odgovoreno na pitanje Anadolije šta ovaj resor preduzima kako bi se ovaj negativan trend zaustavio.
U sindikatu doktora medicine Crne Gore zabrinuti su zbog sveukupne situacije u zdravstvu.
Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA, ističe da mladi ljekari uglavnom odlaze u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Norvešku sa ciljem da trajno zasnuju radni odnos, dok ljekari sa dugogodišnjim iskustvom uglavnom periodično odlaze na kruzere.
"Većina mladih ljudi ide odmah nakon završenog fakulteta, što govori u prilog očiglednoj krizi u kojoj se nalazi naš zdravstveni sistem. Koliko smo upoznati, ista situacija je i u zemljama regiona gdje se, pak, preciznije govori u kom broju mladi ljudi napuštaju svoje države. Takođe, želimo ukazati na problem da pored nedostatka ljekara i njihovog masovnog odlaska iz javnog sektora, na Birou rada imamo 106 nezaposlenih doktora medicine, u trenutku kada u Crnoj Gori nedostaje 700 specijalista", kaže doktorka Popović-Samardžić.
Niske zarade
Kao razloge odlaska ljekara, iz sindikata doktora poručuju da su to "niske zarade i katastrofalni uslovi rada".
"Osjećaj nesigurnosti, prvenstveno egizistencijalne, a nakon toga i svake druge, uzrok su velikog nezadovoljstva. Raspisivanje specijalizacija, proces dobijanja istih je često praćen brojnim neregularnostima i zloupotrebama koje se kasnije godinama dokazuju na sudovima. Mladi ljekari u Crnoj Gori su osuđeni na veliko i neracionalno gubljenje vremena. Iskusniji ljekari već gube vjeru u promjene pa se ili trude adaptirati ili odlaze u privatni sektor ili i sami napuštaju državu. Time Crna Gora gubi specijalizovani, iskusni kadar koji bi trebao da doprinese edukaciji mladih ljekara, podizanju i unaprjeđenju kvaliteta zdravstevene zaštite. Umjesto toga, mi se neprekidno suočavamo sa sve više i više problema koji za posljedicu imaju nezadovoljne ljekare, nezadovoljne pacijente i lošu ocjenu kvaliteta. Neophodno je što prije uraditi detaljne analize u kom broju ljekari napuštaju javni zdravstveni sistem Crne Gore", ističe Popović-Samardžić.
Prema njenim riječima, satnica ljekara u javnom zdravstvenom sistemu je manja od tri eura.
"Odlazak najboljih stručnjaka je velika prijetnja sigurnosti i perspektivi kako našem zdravstvenom sistemu, tako i državi uopšte. Dakle, radi se o nacionalnom interesu. Ukoliko se ovakav trend nastavi, ukoliko odgovorni za zdravstvenu politiku ne počnu da rade na konkretnim rješenjima umjesto davanja popularanih izjava i obećanja, zdravlje će postati privilegija pojedinaca, a ne ustavno pravo građana na šta se danas pozivamo", poručili su iz sindikata doktora medicine.
(rtcg.me/Anadolija)
