Pristup tim podacima je prethodno bio moguć samo sa četiri računara iz prostorija u Vašingtonu.
Kako bi ilustrovao šta znači taj potez CIA, portal "Bazfid" daje primjer objavljivanja povjerljivih podataka o Fidelu Kastru.
Prije nekoliko decenija, CIA je skinula oznaku tajnosti sa dokumenta o Fidelu Kastru od 26 stranica. To je bio korak jedne od najtajnijih državnih agencija u otvaranju ka javnosti.
Međutim, da bi se vidjelo šta zaista piše u dokumentu, potrebno je bilo doći u prostorije arhiva u tačno određeno vrijeme, uz uslov da je jedan od četiri računara slobodan.
Kako prenosi RTS, CIA je postavila Kastrov dosije na svoj sajt zajedno sa više od 12 miliona stranica ostalih dokumenata koji nisu bili dostupni javnosti, novinarima ni istoričarima skoro dvije decenije.
"Bazfid" dodaje da se u dokumentima mogu naći podaci o različitim temama, poput nacističkih ratnih zločina, eksperimenata "kontrole uma", uloge CIA u zbacivanju vlada Čilea i Irana...
Ranije su novinari i istoričari, uprkos ograničenom pristupu, iz baze podataka izvukli oko 1,1 milion stranica.
CIA je sve do danas odolijevala pritisku javnosti da se kompletna baza objavi, da bi svi mogli da joj pristupe.
Stručnjaci su isticali da skidanje oznake tajnosti sa dokumenata ne znači ništa ukoliko ljudima nije omogućen uvid u ta dokumenta.
b92.net
