Italijanska štampa je, primjera radi, nedavno prenijela informaciju ključnih obavještajnih službi te zemlje da samo sa Kosova, na ratištima tzv. kalifata, djeluje oko 900 radikalnih islamista, dok su gotovo istovremeno istražitelji iz pojedinih država u okruženju distribuirali podatak da ih je trostruko manje. Njihove su procjene da se u zemlje porijekla vraća veoma mali broj, pa ih je lako nadzirati, a da ogromna većina nastoji da nađe staništa u Zapadnoj Evropi.
Kontroverze
Svojevrsna statistička konfuzija već poduže vlada i u BiH, pa je tako ministar bezbjednosti Dragan Mektić početkom decembra saopštio da je na ratištima 146 bosansko-hercegovačkih državljana, iako je Balkanska istraživačka mreža utvrdila da ih je još 2013. bilo više od 200. U naredne dvije i po godine taj broj se, prema analizama stručnjaka za bezbjednost i borbu protiv terorizma, uvećao za oko 150 ljudi, a od njih je navodno petina poginula ili nestala.
S druge strane, novinarka Ana Rice i (ondašnji) prvi čovjek Balkanske istraživačke mreže Ervin Ćamfola objavili su tada da je u tom trenutku iz balkanskih zemalja na ratištima u Siriji i Iraku bilo aktivno ukupno 877 džihadista. Najviše sa Kosova - 300; iz Makedonije - 207; iz Albanije - 107; iz Srbije - 50 i iz Crne Gore - 13. I, naravno, iz BiH - 200.
Istraživanja
U istom periodu, prema rezultatima istog istraživačkog tima, sa ratišta se u pet balkanskih država vratilo ukupno 299 osoba. Najviše na Kosovo - 130; u Makedoniju - 70; u Bosnu i Hercegovinu - 50; u Albaniju – 42 i u Srbiju - sedam. Broj povrataka, ali i odlazaka, od početka 2014. do kraja 2015. godine, uvećavan je, prema analizama stručnjaka, permanentno a takvih, pretežno negativnih tendencija, iako u mnogo manjoj mjeri od susjednih država, nije bila pošteđena ni Crna Gora.
Kao što je Pobjeda detaljno informisala, na ratištima u Siriji i Iraku poginulo je sedam, a nestalim se smatra jedan crnogorski državljanin. Osmorica muškaraca, jedna žena i jedna maloljetna đevojčica vratili su se u zemlju, a na ratištu su još petorica muškaraca, četiri žene i dvije đevojčice.
Sabiranje
Prostim sabiranjem cifara ne može se, naravno, dokazivati mnogo, ali ignorisanje značaja statističkih podataka, prema mišljenju stručnjaka, može se tumačiti kao potcjenjivanje težine problema i na mikro i na makro planu, a takav, naročito institucionalno ignorantski odnos ohrabruje sve vrste radikalizma, pa i islamskog. Tim prije i tim više ako se javno minimi ira spremnost džihadističkih fanatika sa balkanskih prostora, da se po „uzorima“ Jasmina Keserovića, alijas Abu Mohameda al Bosnija, iz Zavidovića, ili Nermina Jahića iz Sloven Gradeca, koji su se na nekoliko jezivih video-snimaka hvalili pogubljenjima nevjernika, uključe u terorističke i logističke ćelije u sopstvenim zemljama.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
