Januar: Vrhovni sud Britanije odlučuje o Bregzitu
Britanski Vrhovni sud pravde je najavio da će "uskoro" donijeti svoju odluku povodom Bregzita. Treba da odluče da li Tereza Mej može da pokrene Član 50, koji bi započeo dvogodišnji izlazak Britanije iz EU, bez glasova poslanika.
Terezu Mej već čeka naporni početak godine, pošto treba da sastavi i objavi javnosti plan pregovora o izlasku u februaru, a do aprila da pokrene Član 50, ako joj Vrhovni sud ili parlament dopuste.
20. januar: Trampova inauguracija
Tada će Donald Tramp i zvanično postati prvi čovjek Amerike. Izabranik američkog naroda je ranije tvitnuo da "takozvane zvijezde" žele karte za njegovu inauguraciju, koja će biti održana u Vašingtonu. Njegov odgovor je bio "Vidite šta su oni učinili za Hilari - ništa. Ja želim narod".
Mediji javljaju drugu stranu priče, a to je da niko zapravo ne želi da svira na njegovoj inauguraciji.
Kandidat republikanaca Donald Tramp izabran je za 45. američkog predsjednika.
Mart: Izbori u Holandiji
U Holandiji ove godine će biti održani opšti izbori, prvi od 2012. Na političkoj sceni kao favorit i mogući pobjednik pojavio se desničar Gert Vider, vođa desničarske Slobodarske partije, koji je između ostalog tražio da se organizuje referendum o izlasku iz EU i zabrana Kurana.
Jedno vrijeme mu je bio zabranjen ulazak na teritoriju Velike Britanije.
Poznat je po kritici Islama i brojnim drugim prilično "tvrdim" stavovima, što bi značio zaokret u dosadašnjoj politici Holandije.
April: Izbori u Francuskoj
Prvi krug predsjedničkih izbora u Franuskoj biće održani 23. aprila, a drugi 7. maja. Republikanac Fransoa Fijon će kao glavnu protivnicu imati Marin Le Pen, prvu ženu desničarskog Narodnog fronta.
Lepen takođe želi oštriji stav države prema Islamu, i to je srž njene politike već godinama.
Kao primjer, Le Pen je nedavno u govoru na istoku Francuske rekla da "masovna imigracija" i "brendirani islamizam" predstavljaju novi totalitarizam 21. vijeka.
Maj: Iran bira predsjednika
Iran je u 2015. potpisao istorijski sporazum sa zapadnim silama oko nuklearlnog programa, ali da li će on trajati?
Prema sporazumu između Irana i SAD, Kine, Rusije, Velike Britanije, Francuske plus Njemačke juče u Beču, Teheran je pristao na dugoročno ograničenje svog nuklearnog programa, a zauzvrat će Vašington, Evropska unija i UN ukinuti sankcije Iranu, dodaje Rojters.
Ipak, prije dvije nedjelje, iranski predsjednik Hasan Rohani je naredio nacionalnoj nuklearnoj agenciji da počne sa razvojem nuklearnog pogona za podmornice.
Sadašnji iranski predsjednik koji čeka reizbor je rekao da neće dozvoliti Donaldu Trampu da poništi dogovor koji je uspostavljen. Pitanje je kako će se riješiti ova tenzija ako Rohani pobijedi, a kako ako kojim slučajem ipak izgubi na izborima?
Septembar: Izbori u Njemačkoj
Angela Merkel se bori za istorijski četvrti mandat kao kancelarke Njemačke. Merkelova trpi kritike oko svoje politike vezane za migrante, prije svega od populističkih partija, koje pokušavaju da iskoriste strah od terorizma koji se širi Evropom.
Desničarska Alternativa za Njemačku se ističe, i prema nekim anketama, raste joj popularnost pogotovu poslije najnovijih napada u Berlinu.
(N1 Info)
