Kako je Marković na početku svog orbaćanja istakao običaj je da se u ovakvim prilikama, na samom kraju godine, osvrnemo još jednom na najvažnije događaje koji su obilježili godinu na izmaku.
''Kada su mi, međutim, moji saradnici pripremili teze za jedno takvo obraćanje, učinilo mi se da ovoga puta takav pristup ne bi bio svrsishodan. I to najmanje iz dva razloga: Prvo, ovo je bila godina sa toliko važnih događaja da bi samo njihovo evidentiranje u ključnim elementima, oduzelo previše vremena za jednu ovako svečanu priliku. I zaista, od januara u kome smo u Parlamentu izglasali povjerenje tadašnjoj Vladi premijera Đukanovića, preko konstituisanja tzv. Vlade izbornog povjerenja tokom narednih mjeseci, zatim duge izborne kampanje i oktobarskih izbora, i svega što su oni donijeli, pa sve do kraja novembra kada je Parlament izabrao sadašnju Vladu – kao da je prošao cio jedan život!A eto, podsjetio sam samo na neke od najvažnijih događaja na domaćoj političkoj sceni'', kazao je Marković.
Premijer je iskoristio priliku da se podsjeti na krupne istorijske korake koje je Crna Gora ostvarila.
''A gdje su tek krupni, rekao bih istorijski koraci koje je Crna Gora ostvarila dobijanjem pozivnice za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu, a onda u drugoj polovini godine i ratifikacijom Pristupnog protokola u već 17 država članica? Gdje su sve one nove etape koje smo savladali u zahtjevnom pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, da bi godinu okončali sa ukupno 26 otvorenih poglavlja i dva privremeno zatvorena? I, konačno, kad je riječ o našoj ekonomskoj agendi iz 2016. pomenuću samo nekoliko projekata od ogromnog značaja za sadašnjost ali još više budućnost Crne Gore: početak radova na auto-putu, polaganje podvodnog kabla između nase i italijanske obale, potpisivanje ugovora za gradnju drugog bloka Termoelektrane, kao i za istraživanje nafte i gasa u našem podmorju'', dodao je Marković.
Kako je naveo tu je i drugi razlog – sve to je i više nego poznato i prisutno svima nama: i neposrednim akterima tih događaja, a mnogi su upravo ovdje, i našim građanima i ukupnoj javnosti.
''Umjesto još jednog ponavljanja tih svima poznatih tema, opredijelio sam se da danas pokušam da vašu pažnju usmjerim u drugom pravcu… A to je pitanje: da li riječ KOMPROMIS može da bude ta riječ koja će obilježiti crnogorsku političku i javnu scenu u 2017.godini?
Kompromis na realnim i zdravim osnovama.
Kompromis bez kompromisa oko ključnih nacionalnih ciljeva.
Kompromis sa samima sobom.
Kompromis bez pobjednika i poraženih.
Kompromis – ne kao znak slabosti, već naprotiv, snage i mudrosti.
Vjerujem da je traganje za kompromisom o prevazilaženju unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu uslov svih uslova za našu sigurnu, stabilnu i prosperitetnu budućnost. Kažem: traganje, a ne pronalaženje kompromisa jer veoma dobro razumijem da nije nimalo lako doći do tog minimuma saglasnosti u već decenijama podijeljenoj Crnoj Gori'', istakao je Marković.
Prema riječima premijera kompromis kao način razmišljanja i prihvatanja stvarnosti nikada nije karakterisao balkanske narode.
''Podsjetio me na to nedavno jedan uvaženi sagovornik kada je konstatovao da u našem jeziku zapravo ne postoji adekvatna riječ, niti prevod za engleski pojam kompromis! Očito, nije nam bila potrebna, ni nama, niti ostalim balkanskim narodima! Kompromis, kao što znamo, nije samo puki dogovor. Kompromis podrazumijeva da odustanete od nečega da bi dobili nešto. A to nešto onda ne može biti sve! Kao što put od hiljadu milja počinje jednim korakom, tako vjerujem i da put do tog velikog kompromisa u Crnoj Gori počinje manjim koracima. Da pomenem samo neke: Danas smo, na primjer, svjedoci da u crnogorskom parlamentu ne sjedi 39 izabranih poslanika na oktobarskim izborima. Većina od 42 poslanika, koja ima sva zakonska, politička i moralna prava da obavlja svoj posao – i to će bez ikakve sumnje činiti ako kompromis nije moguć – nije međutim srećna zbog toga. I ta većina je spremna da traga za kompromisom, posebno sa onima koji su koliko juče bili spremni na to traganje kroz model tzv. Vlade izbornog povjerenja'', naveo je Marković.
Marković uvjerava da će i dalje biti jednako uporni u nuđenju dijaloga i kompromisa, ali i još uporniji u izvršavanju naših brojnih obaveza u evroatlantskim i evropskim integracijama i donošenju strateški važnih ekonomskih odluka, kako bi ispunili obećanje koje su dali konstituisanjem ove Vlade.
''Naš ključni cilj je unaprjeđenje životnog standarda svakog našeg građanina. I to je naša obaveza od koje nećemo odustati. Bez obzira što nam ovih dana spočitavaju da smo Planom konsolidacije javnih finansija udarili na standard najvećeg broja građana – ko želi da objektivno analizira predložene mjere lako će vidjeti da to naprosto nije tačno! Iz jedne složene situacije u kojoj se nalaze državne finansije, a čemu su u ogromnoj mjeri doprinijeli oni politički subjekti koji sada najžešće kritikuju, usvajanjem neprimjenjivih zakona – pronašli smo najmanje bolan izlaz po životni standard ogromne većine zaposlenih i penzionera. Njihova primanja su ostala netaknuta! Mjere konsolidacije podrazumijevale su kompromis s realnošću: između stanja naših finansija, s jedne, i prihoda i rashoda bužeta za 2017. s druge strane. Te mjere garantuju da ćemo i u narednoj godini imati stabilne finansije i da će država uredno servisirati sve svoje obaveze, ne zapostavljajući razvojnu komponentu! To je preduslov da Vladina ekonomska politika u 2017. donese opipljive rezultate'', ističe Marković.
Premijer navodi da su i kod svakodnevnih političkih ili ekonomskih pitanja kompromisi neophodni.
''ukazujem na nužnost traganja za kompromisom, kako bi umanjili naše razlike i približili jedne drugima.
Uostalom, neko je to već rekao: sva mudrost čovjekova treba da služi samo tome da sam sebi ne pravi zlo. Vjerujem da je zaista tako, da smo već predugo i preuporno, ne razumijevajući suštinu i važnost riječi kompromis, činili sami sebi ogromne probleme. Otuda i moja želja da 2017.bude godina koju će na crnogorskoj političkoj i ukupnoj društvenoj sceni obilježiti traganje za kompromisom. Kao što je to davno zapisao mudri Podgoričanin Borislav Pekić, šta je stvarno kompromis, a šta nije; šta je dopušten a šta nedopušten kompromis, mjeriće na kraju krajeva svako od nas – sam'', dodaje Marković.
Premijer je istakao da postoje i važne društvene teme oko kojih kompromisa ne može biti. Crna Gora se opredijelila za članstvo u porodici najrazvijenijih zapadnih demokratija, sa uvjerenjem da na taj način najbolje štiti svoje dugoročne nacionalne interese.
''Benefite takvog opredjeljenja vidimo u garantovanoj sigurnosti i bezbjednosti, u jačanju pravne države, u ekonomskoj valorizaciji prirodnih i društvenih potencijala na dobrobit svakog građanina i svake porodice. I tu ne može biti kompromisa! Kao ni u opredjeljenju Vlade da svim svojim zakonskim kapacitetima podrži uspješna preduzeća i kompanije, one koji ostvaruju profit, izvršavaju svoje obaveze prema državi i stvaraju mogućnost za nova zapošljavanja. Ne želimo da država bude najpoželjniji poslodavac – to moraju biti oni sposobni i uspješni privrednici koji imaju ideje i znanje da razvijaju i šire svoje poslovanje. Populistički i demagoški, takvi se nazivaju tajkunima, a zapravo riječ je o biznis eliti, kakvu uostalom imaju sve ekonomski razvijene države. Ako su oni uspješni, to znači više radnih mjesta, bolje plate, a u konačnom i punija državna kasa koja će moći da obezbijedi zaštitu i socijalno ugroženim kategorijama stanovništva'', zaključio je Marković.
