"Bez ekonomskog rasta nema daljeg napretka, niti socijalnog boljitka u Crnoj Gori", kazala je ona na skupštinskoj raspravi o Predlogu zakona o budžetu za 2017. godinu, koji iznosi oko dvije milijarde eura, sa predloženim sanacionim mjerama javnog duga i budžetskog deficita.
Dva zakona na koja je, prema njenim riječima, Vlada obratila posebnu pažnju prilikom pripreme sanacionog plana budžeta su Predlog zakon o reprogramu poreskih potraživanja i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
"Vodili smo računa da li ta dva zakona mogu imati negativne posljedice na razvoj i funkcionisanje privrede u Crnoj Gori. Vjerujem da oba zakona omogućavaju crnogorskoj privredi, pogotovo Zakon o reprogramu poreskih potraživanja, da se na jedan vrlo povoljan način riješe tereta koji nose godinama, a da na taj način doprinesu poboljšanju ekonomske situacije u zemlji. Ni Zakon o akcizama nismo pripremali napamet. Sagledali smo kompeltnu sliku u dijelu kretanja cijena naftnih derivata i uz povećanje akcize imaćemo najjeftinije industrijsko gorivo u regionu. Uz cijene koje ćemo dobiti uz novu akcizu omogućićemo našoj privredi da bude konkurentna i da proizvbodi osnovne životne namirnice po ranije utvrđenim cijenama", istakla je Sekulić.
Poslanik Socijaldemokrata Vujica Lazović, kazao je da se Vlada morala opredijeliti za plan sanacionih mjera.
„Nije bilo mogućnosti da se izabere neki drugi scenario. Možemo razgovarati da li su sve mjere Vlade dobro izvagane, da li je bilo prostora da se na nekom drugom mjestu više zahvati, ali generalno svaka od tih mjera može da bude na straučan način tretirana“, istakao je on.Govoreći o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu, Lazović je rekao da je najveći problem Crne Gore što troši više nego što proizvodi.
„Nije naš problem što nepravedno dijelimo to što je proizvedeno, već je problem strukturne prirode“, naglasio je on i dodao da će Socijaldemokrate podržati predloženi zakon budžeta.
Ministar finansija Darko Radunović rekao je da je strateški cilj ekonomske politike povećanje životnog standarda građana Crne Gore. On je podsjetio da je Predlog zakona o budžetu manji u poređenju sa ovogodišnjim rebalansom budžeta oko 25 miliona eura, a u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu 119 miliona eura.
On ističe da je efekat mjera fiskalne konsolidacije sljedeći: u primicima imamo ukupan iznos 59,3 miliona, naplata zaostalog poreskog duga 12 miliona, ukidanje poreskih izuzeća 1,5 miliona, jačanje poreske discipline 15 miliona i povećanje akcize na mineralna ulja 32 miliona. U izdacima imamo 57,45 miliona.
“Primitaka i izdataka je, kad saberemo - 121,51 milion eura što na procjenjeni BDP-a koji je preko tri milijarde eura daje procenat rasta 3,24”, istakao je Radunović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić žali što poslanici opozicije nijesu u Skupštini da raspravljaju o budžetu zajedno sa ostalim poslanicima.
On je kazao da ovakav plan budžeta usvaja većina članica EU.
„Od 29 članica samo njih šest se uklapaju u kriterijume iz Mastrihta. Čini mi se da kada su definisani ti kriterijumi niko nije računao da može doći do ovako snažne ekonomske krize koja se desila 2008. godine.
Sekulić naglašava da poreski dug iznosi oko 587 miliona eura što, prema njegovim riječima, nije malo "ali nije toliko koliko neki govore“. Naplativo je, kaže, oko 230 miliona.
„Naplativ znači da govorimo o onim privrednim subjektima koji postoje. U ovom ukupnom poreskom dugu su i dugovi nekih subjekata koji su davno otišli u stečaj“, podsjeća on.
Lider Liberalne partije Andrija Popović zahtijeva da iznos naknada majkama sa troje i više djece bude 60 odsto prosječnog ličnog dohotka. On dalje kaže da se budžet može poboljšati u u nekoliko stavki, te da će njegova stranka vjerovatno podržati predlog.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je Ministarstvo finansija opredijelilo 196 miliona eura za zdravstveni sistem, što je, kako kaže, za oko 15 miliona više u donosu na ovogodišnji budžet.
"To nam daje pravo da iskazujemo optimizam. Činjinica da nam je budžet povećan u odnosu na ovogodišnji daje za pravo da smatramo da sa tim sredstvima možemo efikasno da upravljamo", poručio je on.
Podsjećamo, tekući budžet za narednu godinu planiran je na 863 miliona eura, što je 91 milion eura više u odnosu na ovu godinu. Budžet državnih fondova planiran je na nivou od 639 miliona eura, što je 13 miliona eura više.
Kapitalni budžet za narednu godinu planiran je na 263 miliona eura, što je 52 miliona manje od ovogodišnjeg.Vlada je procijenila da će biti neophodno zaduživanje u visini do 455 miliona eura, od čega je 221 milion za otplatu duga i obaveze iz prethodnog perioda, 200 miliona za potrebe finansiranja kapitalnog budžeta i izgradnje autoputa i 34 miliona za potrebe stvaranja fiskalne rezerve.
Kamate će u narednoj godini iznositi 98 miliona eura, dok je za otpremnine planirano 10,5 miliona eura.
Vlada je predložila i korekciju visine naknade po osnovu rođenja troje i više djece, u dijelu da se naknada od 336 eura smanjuje na 264 eura, a ona od 192 eura na 144 eura.
Vlada je, takođe, predložila i smanjenje zarada javnim funkcioneraima osam odsto.
