Kazna rada u javnom interesu, osim što je djelotvornija po samog izvršioca krivičnog djela, ima višestruke prednosti u odnosu na zatvorsku kaznu, jer donosi korist za društvo i uštede u budžetu, budući da jedan dan koji osuđenik provede u zatvoru državu koš- ta prosječno 21 euro.
Od rada u javnom interesu od sredine 2014. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu, država je uštedjela oko 600.000 eura, kazala je za Pobjedu direktorica Direkcije za uslovni otpust pri Ministarstvu pravde Slavica Rabrenović .
Crnogorski sudovi za manja krivična djela sve češće izriču kaznu rada u javnom interesu.
Ovaj podatak potvrđuje i 436 presuda u kojima je izrečena kazna rada u javnom interesu. Rabrenović ističe da je kroz ovaj sistem alternativnih sankcija od početka njegove primjene prošlo više od 280 osoba.
Kada je u pitanju izricanje kazne u javnom interesu, gornja starosna granica ne postoji. U dosadašnjoj praksi rada Direkcije za uslovnu slobodu imali su osobu od 83 godine, kojoj je kaznu rada u javnom interesu izrekao Osnovni sud na Cetinju. Donja granica je 18 godina, što znači da se maloljetnicima kazna rada ne može izreći
Opširnije čitajte u Pobjedi
