Osim Rimokatoličke crkve, zapadnih crkava i hrišćanskih crkava istočnog obreda, Božić danas slave i pravoslavne crkve koje su krajem prošlog vijeka prešle na Gregorijanski kalendar.
Prema jevanđelskom predanju, Isus Hrist je rođen 25. decembra u Vitlejemu, pa se ovaj datum kao početak nove ere i nove istorije čovječanstva, uz razlike u kalendarima, poštuje u cijelom hrišćanskom svijetu.
Papa Franjo tradicionalno je sinoć održao misu u bazilici svetog Petra.
"Božić je postao talac zaslijepljujućeg materijalizma, koji je zasijenio Boga i oslijepio mnoge na potrebe gladnih, migranata i ugroženih u ratu", ocijenio je papa Franja.
Papa Franja je tokom mise, koju je služio za Badnje veče četvrti put od kada je postao papa 2013. godine, rekao da je svijetu, koji je često opsednut poklonima, proslavama i egocentrizmu, potrebno više poniznosti.
Na misi, kojoj je prisustvovalo oko 10.000 vjernika i više desetina kardinala i biskupa, papa je rekao da mnoge u svijetu bogatih treba podsjetiti da su poruke Božića poniznost i jednostavnost.
"Isus je rođen odbačen od nekih, a mnogi su prema njemu bili indiferentni. Danas, takođe, može da postoji ista takva ravnodušnost, kada Božić postane proslava čiji smo protagonisti mi sami, a ne Isus, kada svjetla komercijalizacije zasijene Boga, kada smo usredsređeni na poklone, ali hladni prema marginalizovanima", poručio je papa.
Papa Franja, čije je zalaganje za siromašne postalo njegov zaštitni znak, rekao je da bi mali Isus trebalo da bude podsjetnik za sve koji danas pate, posebno djecu.
On je poručio da bi izazov danas trebalo da budu djeca u svijetu, koja nisu obasuta pažnjom majke i oca, već se kriju pod zemljom bježići od bombi ili na dnu čamaca pretrpanih migrantima.
"Dozvolite da nam izazov budu djeca, kojima nije omogućeno da se rode, ona koja plaču jer nema nikog da utoli njihovu glad, ona koja nemaju igračke već oružje u rukama", rekao je papa.
</p>
