"Predlog Vlade da se za rad parlamenta i političkih partija poveća iznos novca, a da se sa druge strane štedi na najranjivijim socijalnim grupama poput majki koje su ostvarile pravo na naknadu ili nezaposlenih roditelja kojima se odlaže pravo na dječji dodatak, nedvosmisleno pokazuje odnos države, tačnije nove Vlade, prema tim kategorijama stanovništava", kazala je koordinatorka u Građanskoj alijansi Sanja Rašović za Portal Analitiku.
Ona je dodala da pravo na dječji dodatak u mjesečnom iznosu je nešto oko 31 euro, što je približan iznos, na primjer, jedne dnevnice poslanika ili zaposlenog u državnoj upravi.
Rašovićeva je kazala i da parlament i partije nijesu finansijski ugrožene, jer već dobijaju sasvim dovoljno novca.
"Prema nekim istraživanjima Crna Gora, iako u izuzetno lošoj finansijskoj situaciji, prednjači u odnosu na evropske zemlje kada su u pitanju izdvajanja sredstava za ovu namjenu. Sa druge strane, pitanje je da li i institucija Parlamenta i političke partije koje djeluju na javnoj sceni Crne Gore svojim radom opravdavaju iznose koji im se obezbijeđuju iz državnog budžeta?", kazala je ona.
Kako je dodala, same političke partije će svojim glasom u parlamentu prema ovim pitanjima pokazati za čiji interes rade, sopstveni ili građana koje zastupaju.
Prijedlogom budžeta za narednu godinu planirano je da Skupština Crne Gore iz budžeta dobije 10.337.177 eura, a da se za rad političkih partija izdvoji 5.179.258 eura. To je sedam odsto više u odnosu na izdvajanja za 2016. godinu, kada je Skupštini bilo opredijeljeno 9.656.645, dok su partije imale 4.635.340 eura za redovan rad.
