Dakle, to nije samo stvar Crne Gore i Zapadnog Balkana, već cijelog svijeta. Mi se veoma protivimo ovakvom miješanju u demokratske procese suverene države ili suverenih država - kaže u intervjuu Pobjedi zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Hojt Brajan Ji. Ističe da kao što je ,,važno da mi sprovedemo kompletnu istragu kod nas u SAD-u tako je važno i da crnogorske institucije nastave istragu vašeg slučaja“.
POBJEDA: Na posljednjoj sjednici ovog saziva Kongres nije po skraćenoj proceduri ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi. Da li se to može očekivati u januaru?
JI:Postoji značajna, široka podrška u američkom Kongresu za ratifikaciju protokola. Senat je 6. decembra na nivou spoljnopolitičkog komiteta odobrio ratifikaciju protokola. Sljedeći korak je glasanje cijelog Senata, ali, nažalost, na posljednjoj sjednici Senata nije bilo prilike da se obezbijedi saglasnost za potvrđivanje Protokola. S obzirom na široku i snažnu dvostranačku podršku pristupanju Crne Gore NATO -u, vjerujemo da postoji veoma dobra mogućnost da će Senat na sjednici u januaru odobriti Protokol. Naravno, nije na administraciji i izvršnoj vlasti da donose odluku o ovom pitanju, ali mi znamo da su mnogi senatori veoma zainteresovani za ulazak Crne Gore u NATO i da će oni pogurati da se pozitivna odluka donese u januaru.
POBJEDA: Očito je da se interesi zapadnih zemalja i Rusije ukrštaju na Zapadnom Balkanu, pa i u Crnoj Gori, kroz rusko otvoreno protivljenje priključenju Crne Gore Alijansi. Da li američka administracija uočava taj pritisak Moskve na Podgoricu i da li taj rezolutan interes i stav Rusije može uticati na usporavanje procesa uključenja Crne Gore, ali i drugih država Zapadnog Balkana, u evroatlantske integracije?
JI:Već je poznato naše i gledište ostalih NATO članica da se odluka o tome da se neka država pridruži Alijansi tiče te zemlje i NATO saveznika. Ne postoji treća zemlja koja ima pravo veta. Odluke o bezbjednosnim aranžmanima države, bilo da se odnose na NATO ili OEBS, suvereno su pravo te države. Znamo da postoje zemlje koje moguće ne podržavaju ulazak Crne Gore u NATO. Rusija je jasno dala do znanja da smatra da ta odluka ne ide u prilog ruskim interesima. Još od 2014. znamo da je ruski ministar inostranih poslova rekao da Rusija to smatra provokacijom. Ali, Crna Gora je krenula naprijed, sprovodila reforme i promjene, ojačala sistem odbrane, kao i upravljanje privredom, preduzela reforme poput jačanja vladavine prava i druge koje saveznici žele da vide u Crnoj Gori. Što se tiče ratifikacije, dosad je 17 država članica ratifikovalo crnogorski Protokol o pristupanju. To dokazuje, ukoliko je zemlja spremna da se žrtvuje, reformiše i donosi odluke koje su neophodne da se pridruži NATO-u, isti princip se odnosi i na pristup EU, da je integracija moguća. I mi podrzavamo napore Crne Gore veoma snažno. Razumijemo da ima mnogo različitih mišljenja i u Crnoj Gori i van nje. Važno je da imamo raspravu o prednostima i nedostacima članstva u NATO-u. U Crnoj Gori je prilično jasno da su prednosti daleko veće od nedostataka. Crna Gora će, kao i druge zemlje koje su pristupile NATO-u, biti sigurnija, stabilnija i više će napredovati.
Naša politika se prema Balkanu i Crnoj Gori neće promjeniti
POBJEDA: Mnogi analitičari na Zapadnom Balkanu smatraju da je Vašington prilično distanciran od ovog regiona. Kakva će, po Vašem mišljenju, biti politika nove američke administracije prema Balkanu?
JI: Posljednje dvije decenije SAD blisko sarađuje sa Crnom Gorom - vlastima, civilnim društvom, poslovnom zajednicom - kako bismo ojačali veze naših država. Ne vidim razlog ili bilo kakvo opravdanje za takav stav da je SAD distanciran od Balkana. Istina je da se nivo naše pomoći smanjio u poređenju sa visokim nivoom te pomoći tokom 1990. godina. Kada sam u to vrijeme ovdje službovao, nivo naše pomoći Crnoj Gori, po glavi stanovnika, bio je vjerovatno najviši u odnosu na sve naše programe u svijetu. Ali, to je bilo drugo vrijeme, postkonfliktni period, kada je Crnoj Gori bilo potrebno više naše podrške. Naša pomoć je sada na nižem nivou jer je Crna Gora dostigla fazu razvoja u kojoj joj isti nivo budžetske i druge podrške nije potreban. Naš interes je sada da podržimo Crnu Goru da bude dio NATO-a i da bude spremna da se pridruži Alijansi koja okuplja neke od najnaprednijih i najbezbjednijih zemalja svijeta, što zahtijeva drugačiji nivo angažovanja. Možda građani to ne mogu da vide, ali uvjeravam vas da sarađujemo blisko sa vašom Vladom i civilnim društvom. Naša podrška je snažna kao i uvijek, možda ne finansijski već politički, u smislu pomoći Vladi, parlamentarcima, civilnom društvu, kako bi pripremili zemlju za narednu fazu - članstvo u NATO-u i, nadamo se, u EU. Ne mogu da govorim u ime nove administracije, ali mogu da kažem da je u najmanje posljednjih 20 godina američka politika u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, bazirana na nacionalnim interesima. Naš nacionalni interes na Zapadnom Balkanu je jak, stabilan, siguran i prosperitetan region. Naučili smo iz onoga što se dogodilo 1990. da je važno za nas da pomognemo ovaj dio svijeta da izbjegne ili riješi sukobe, da bude ekonomski prosperitetniji, bolje integrisan, kako se ista vrsta problema i sukoba ne bi ponovili. Ovi interesi se vjerujem nijesu promijenili. Još uvijek imamo interes da je Balkan što snažnije integrisan sa ostatkom Evrope i bolje međusobno povezan, oslobođen korupcije i organizovanog kriminala, bez bilateralnih sporova. To još nije ostvareno. Sva ta pitanja u određenoj mjeri postoje i zato pomažemo Crnu Goru i druge zemlje zapadnog Balkana da nađu rješenja za te izazove. I ne mislim da će se to promijeniti, najednom, 20. januara. Zato, bez predviđanja šta će naredna administracija precizno učiniti, mislim da nije vjerovatno da će se naši interesi na Balkanu promijeniti i naša podrška evroatlantskoj integraciji Crne Gore ostaće snažna. (Pobjeda)
