Lari Lesing, koji je i sam kratko figurirao kao kandidat za demokratsku nominaciju 2016. je ponudio pravnu zaštitu elektorima u njihovom pravu da “glasaju po savjesti”, odnosno da odbiju mandat koji im je povjeren da glasaju za pobjednika u svojim državama, piše Indipendent.
Većina država svoje elektore vezuje za rezultat glasanja, ali Lesing tvrdi da postoji presedan koji tvrdi da su oni federalni službenici kojima je moć data federalnim ustavom i koji bi “trebalo da budu u mogućnosti da budu nezavisni i da donesu nepristrasan sud o tome za koga će glasati”.
Za sada je svega jedan republikanski elektor, Kris Sapran iz Teksasa, javno rekao da neće glasati za Trampa kada se Elektorski koledž bude sastao 19. decembra, opisujući izabranog predsjednika kao nekvalifikovanog za vođenje.
Lesing je za MSNBC rekao da i mnogi drugi privatno razmatraju tu opciju, a ukoliko se njihov broj približi broju 37 koliko je potrebno da Tramp ne osvoji 270 elektorskih glasova “imaćemo veoma zanimljiv razvoj situacije”.
- Istražujući tri grupe koji podržavaju republikanske elektore, vjerujemo da ih je trenutno 20, neki tvrde da je broj i viši od toga i da je otprilike oko 30, ali uvjeren sam da ih je najmanje 20 - rekao je.
Iako izabrani predsjednik Donald Tramp za njegovom pritovkandidatkinjom Hilari Klinton zaostaje najmanje 2,8 miliona glasova u “popularnom glasanju”, on je dobio jasnu većinu u Elektroskom koledžu.
Lesing tvrdi da Elektorski koledž nije osnovan kao jedan zupčanik u mašini, i opisuju ga kao “kočnicu za slučaj opasnosti u procesu izbora predsjednika”.
- Elektori imaju etičku, moralnu obavezu kada se jednom obavežu da glasaju u skladu s glasanjem njihove države ukoliko ne postoji važan moralni razlog da ne glasaju na taj način. Jedan od takvih razloga je i propuštanje kandidata da se uskladi s odgovornošću funkcije. I upravo je to pitanje koje je otvoreno na ovim izborima i Elektorski koledž je napravljen upravo za takve situacije - rekao je.
Nikada u istoriji američkih izbora Elektorski koledž nije blokirao rezultate glasanja. Situacija najbliža takvoj se dogodila 1808. kada su demokratko-republikanski elektori odbili Džejmsa Mediona.
Na pitanje po čemu se ova godina razlikuje, Lesing odgovara: “Razlozi poput mogućeg stranog uplitanja u naše izbore ili kandidata koji odbija da se izjasni o mogućem sukobu interesa zbog saradnje i poslovanja sa stranim vladama koja bi mogla da utiče na njegovo ponašanje kao predsjednika”.
Lesing nije pružio nikakve dokaze za tvrdnju da između 20 i 30 republikanskih elektora razmatra mogućnost da glasa protiv Trampa, a republikanska unutrašnja kontrola je pokazala da su pronašli samo jednog - Krisa Saprana, koji se odlučio na takav potez.
Istovremeno, 40 članova elektorskog koledža je potpisalo pismo u kojme je zahtjevalo više informacija od obaveštajaca o Trampovim vezama s Rusijom.
Ukoliko se nađe 37 “vjerolomnih” elektora, to bi i dalje značilo da predstoji dug put da bi Tramp bio blokiran. Ukoliko Elektorski koledže ne može da obezbjedi 270 glasova za izbor kandidata, Ustav nalaže da se o tome izjašnjava Kongres.
Kongres se tada izjašnjava za pobjednika od tri najuspešnija kandidata, pretpostavljajući da su “vjerolomni elektori” naveli i treću opciju kao što je to učinio Sapran navodeći Džona Kasiča.
- Kongres bi trebalo da odmjeri razloge koji su doveli do ovakve situacije i da donese odluku - rekao je Lesing.
Ipak, on uočava da republikanci u svakom slučaju maju prednost u ovoj situaciji jer Ustav nalaže da svaka država ima jedan glas, a mnogo je više republikanaca nego demokrata.
Drugim riječima, čak i u idealnom scenariju njegovi napori su izvjesno osuđeni na neuspjeh - a sve i da uspije, to bi vjerovatno izazvalo nasilne nerede na ulicama.
