On je, na Samitu predsjednika Vlada Centralno-evropske inicijative u Sarajevu, rekao da je Crna Gora izabrala put integricija u Evropsku uniju (EU) i NATO kao okvir za razvoj zemlje.
„Vjerujemo da su uloženi napori i napredak koji smo postigli u procesu integracija najbolja investicija u budućnost“, poručio je Simović.
On je naveo da je Crna Gora značajno napredovala u ispunjavanju obaveza na putu ka EU, i za manje od četiri godine, otvorila 24 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila dva.
„Danas na međuvladinoj konferenciji očekujemo otvaranje još dva zahtjevna pregovaračka poglavlja – 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 Socijalna politika i zapošljavanje“, rekao je Simović, saopšteno je iz Vlade.
On je kazao da je Crna Gora, na liniji svojih spoljno-političkih prioriteta, snažno posvećena regionalnoj saradnji, kao preduslovu za šire integracijske procese.
„U tom smislu, raduje činjenica da Centralno-evropska inicijativa (CEI) nije zaboravila da je budućnost svih njenih država članica vezana za EU, geografski, istorijski i kulturološki i da moto „Regionalna saradnja za evropske integracije“ ostaje osnovni cilj i misija i nakon 27 godina njenog postojanja“, saopštio je Simović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao zemlja kandidat koja je u fazi pregovora o pristupanju, posvećena borbi protiv neregularnih migracija, krijumčarenja izbjeglica i trgovine ljudima, kao i borbi protiv terorizma i nasilnog esktremizma, kroz ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog okvira i intenzivnu saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou.
Simović je izrazio zabrinutost zbog efekata migrantske i izbjegličke krize u Evropi, i naglasio punu posvećenost Crne Gore da doprinese, na principima solidarnosti i saradnje, rješavanju krize i ublažavanju njenih posljedica.
„Crna Gora je spremna da preduzme sve mjere u bliskoj saradnji sa susjednim zemljama, mogućim zemljama odredišta, kao i sa državama porijekla izbjeglica, i na taj način da da doprinos rješavanju uzroka ove humanitarne krize“, naveo je Simović.
On je istakao da je Crna Gora djelovala preventivno u kontekstu krize, kako bi bila spremna za prihvat velikog broja migranata i izbjeglica u slučaju njihovog iznenadnog priliva.
„Tako je u novembru 2015. usvojen Plan aktivnosti u slučaju velikog priliva migranata i izbjeglica na granice Crne Gore, koji je u skladu sa svim međunarodnim standardima i ljudskim pravima u ovoj oblasti“, podsjetio je Simović.
Kako je kazao, Crna Gora razvija mjere čiji je cilj prevencija radikalizma i regrutovanja za terorizam, u tri ključne oblasti. To su prevencija aktivnosti pojedinaca i mreža koje vode ka terorističkim akcijama, obezbjeđivanja da se umjerena gledišta mogu čuti glasnije od onih ekstremenih, i promocija vrijednosti kao što su bezbjednost, pravda, demokratija i jednake šanse za sve.
„Prevencija je važnija nego ikada, kao dio sveobuhvatnog i dugoročnog pristupa“, smatra Simović.
Prema njegovim riječima, akcije u pravcu rješavanja pitanja marginalizovanih etničkih, kulturnih, socijalnih ili vjerskih grupa, rješavanje dugotrajnih sukoba, promovisanje ekonomske, političke i socijalne kohezije i inkluzivnosti i jednak pristup pravdi za sve moraju biti prioritet.
„Poseban akcenat bi trebalo biti stavljen na mlade i njihovo osnaživanje, posebno kroz zapošljavanje i obrazovanje“, ocijenio je Simović.
Kako je kazao, Crna Gora je, usvajajući nacionalnu Strategiju suzbijanja nasilnog ekstremizma za period od 2016. do 2018., kao i Akcioni plan za njenu implementaciju, pokazala visok nivo posvećenosti u suprotstavljanju fenomenu nasilnog ekstremizma.
