Novinarska profesija se urušava, objavljuju se lažne informacije, niko ne odgovara zbog toga, ali država mora da obezbijedi uslove da se poboljša to stanje, poručeno je na panel diskusiji ,,Balkanizacija medija: lokalna ili globalna pri- ča“. Na ovogodišnjem četvrtom Podgoričkom novinarskom forumu juče je organizovano više diskusija na kojima se govorilo o temi Foruma - ,,Laž kao roba u medijima“.
- Balkanizacija jeste posljedica obilja medija koji su se pojavili. Obilje ništa nije uradilo da bi se ljudi bolje informisali – negodovala je zamjenica glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika NIN Vesna Mališić. Ona je istakla da danas svako može da bude novinar, a da su se izgubile dvije ključne riječi – inetgritet i kredibilitet. Mališić je ocijenila da jako malo medija mogu da se pohvale da imaju ove dvije osobine.
Interesi
- Mediji danas izgledaju kao odredi za ovu ili onu političku borbu. U medijima se dešava ono što se dešava na društvenim mrežama - neki centar moći iznese laž, mediji naprave okrugli sto sa autoritetima koji će tu laž da „operu“ i onda će ona da funkcioniše kao istina, a istina postaje laž. To je globalni kontekst i mi smo dali doprinos tome – kazala je ona. Mediji, poručila je, ne mogu opstati bez novinarksih autoOkončan četvrti Podgorički forum na kojem se razgovaralo o laži kao robi u novinarstvu U profesiji mora da se zavede red riteta. Podsjetila je da su za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića mnogi vjerovali da su mediji loši jer je loša država. - Onda su medije kupili ljudi bliski partijama. Upali smo u zamku: ostali smo bez Miloševića, ali smo dobili mnogo malih miloševića. Današnji vlasnici diktiraju kakvi će mediji biti. Uredničke garniture gotovo da nemaju nikakvu autonomiju – upozorila je ona. Problem je, kako je ocijenila, što danas u medijima ima armija mladih ljudi koja je spremna da radi u bilo kojoj medijskoj kući, mijenjaju lako mišljenja, a to „ubija novinarstvo“.
Trgovina
Prema riječima spoljnopolitičkog komentatora Politike Boška Jakšića danas je veliki problem i što značajan dio tabloidnog novinarstva počiva na tome, ne da se provjeravaju informacije, već se izmišljaju. Zbog svega toga on je kategoričan da je država dužna da obezbijedi uslove da novinarstvo funkcioniše. - Profesija se urušava. Kod nas sve može i nema konsekvenca. Mora da postoji neki red. Nekom upropastite život i taj neko mora da odgovara kad izmisli vijest za sto eura – kazao je on. Ako bi se novinarstvo, prema njegovim riječima, svelo na samo ono što ljudi ,,tvituju“ onda bi to značilo da bi ga kao profesiju trebalo ukinuti. - Mogućnost manipulacije na tom prostoru je sada velika, jer informacija ide brzinom munje, a vi nemate mogućnost da provjerite njenu autentičnost. Moglo bi da se kaže da je to „IT balkanizacija“. Toj balkanizaciji Balkan danas nije potreban – rekao je Jakšić. Jakšić je tokom diskusije ocijenio i da se na teme medijskih sloboda Evropska unija pona- ša sebično. Za književnika Andreja Nikolaidisa problematičan je, kako je ocijenio, pojam „balkanizacija medija“. Njemu je termin aposolutno neprihvatljiv, jer, kako je rekao, „mi nijesmo krivi što je Donald Tramp postao američki predsjednik“. Nikolaidis je mišljenja da je ovdje riječ o amerikanizaciji medija, a da mu politička korektnost ne dozvoljava da to nazove „afrikanizacijom medija“. Zadatak medija danas je, smatra on, da se „mlate pare, što u sivoj, što u crnoj zoni“. - Moj prijatelj koji je bio urednik najboljeg bosanskohercegovačkog nedjeljnika otpu- šten je jer nije bio dovoljno, kako su mu kazali „klikabilan“ (nijesu mu tekstovi bili dovoljno čitani) – naglasio je on.
Šta se isplati
Je li isplativije prodavati laž ili tragati za istinom pitao je moderator panela „Terorizam i mediji – slučaj Srbija i Crna Gora“, glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović. Podsjetio je da su dešavanja na dan izbora 16. oktbora poslužila za brojna medijska spinovanja i pokušaj stvaranja paralelnih realnosti. Odgovarajući na njegovo pitanje koji su motivi za takvu uređivačku politiku publicista Slobodan Jovanović kazao je da svi znaju kakva je medijska situacija u Crnoj Gori.
- Medije imamo sa misijom, proglasili su za državni interes da je smjena postojeće vlasti za Crnu Goru najvažnija i u tom cilju se ne biraju sredstva – kategoričan je on.
Dopisnik ruskog Komersanta iz Crne Gore Genadij Sisojev ispričao je kako se ovaj događaj tretirao u ruskim medijima i istakao da su na dan izbora više pažnje posvećivali informacijama koje su dolazile iz opozicionih krugova. Objavljivali su, kako je rekao, i njihove izjave - da su pobijedili na izborima, pa da nijesu.
- O hapšenjima tada nije bilo informacija. Možda su samo jednom rečenicom državne agencije to pomenule, ali bez davanja prevelikog značaja. Ključne stvari su se desile nakon izjave Katnića i izjave Vučića, a prava „bomba“ je uslijedila nakon posjete koordinatora ruskih obavještajnih službi Beogradu – rekao je Sisojev.
Novinar i publicista Šeki Radončić smatra da od prošlogodišnjih protesta, od 24. oktobra, ruske obavještajne službe vode specijalni rat protiv Crne Gore. - Na sceni imamo pokušaj legalizacije terorizma. Ako ismijavate tužilaštvo – vi legalizujete terorizam – izričit je on.
Glavni i odgovorni urednik beogradskog nedjeljnika Ekspres Ivan Cvejić podsjetio je da su prve reakcije srpskih medija na informacije koje su 16. oktobra dolazile iz Crne Gore bile zbunjujuće, ali da se to kasnije promijenilo kada je premijer Aleksandar Vučić održao konferenciju za novinare. Cvejić smatra i da bi kredibilitet informacija o pripremi terorističkih napada bio veći da ih je objavila država prije pojedinih medija.
Glavna i odgovorna urednica Dnevnih novina Vesna Šofranac podsjetila je kako se u Crnoj Gori pola godine priča o velikim količinama novca koje su stigle.
- I Agencija za sprečavanje korupcije je kazala da postoje indicije da se radi o pranju novca. Sve to, u neku ruku, daje vjetar u leđa medijima koji održavaju ovakvu stvarnost – smatra ona.
(Pobjeda)
