Zamjenica glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika NIN Vesna Mališić, kazala je da je “balkanizacija medija” posljedica obilja medija koji su se pojavili sa društvenim mrežama. Pitanje je, kaže ona, šta su takvi mediji uradili za istinu, demokratiju, i u konačnom – za same medije.
“Nisu uradili ništa za atmosferu koja bi omogućila građanima da budu bolje informisani. Na društvenim mrežama se stvara privid dobre informisanosti. Tu se dešava jedna, nazavala bih je, “feudalizacija medija”. Kada je u pitanju demokratija – debata je isključena iz tog rezona. Šta su uradili da sačuvaju suštinu medija? Mediji danas izgledaju kao odredi za ovu ili onu političku borbu. U medijima se dešava ono što se dešava na društvenim mrežama: neki centar moći iznese laž, mediji naprave okrugli sto sa autoritetima koji će tu laž da “operu” i onda će ona da funkcioniše kao istina, a istina postaje laž. To je globalni kontekst i mislim da smo i mi dali doprinos tome”, istakla je ona.
Spoljnopolitički komentator Politike Boško Jakšić glavni problem takođe vidi u pojavi novih platformi za brze informacije.
“Nemam mnogo povjerenja u ono što se zove “civilno novinarstvo”. Ako bi se novinarstvo svelo na samo ono što ljudi “tvituju”, onda bi to značilo da bi ga kao profesiju trebalo ukinuti. Mogućnost manipulacije na tom prostoru je sada velika, jer informacija ide brzinom munje, a vi nemate mogućnost da provjerite njenu autentičnost. Moglo bi da se kaže da je to “IT balkanizacija”. Toj balkanizaciji Balkan danas nije potreban”, smatra on.
Književniku i kolumnisiti Andreju Nikolaidisu problematičan je pojam “balkanizacija medija”.
“Taj termin mi je apsolutno neprihvatljiv, jer mi nismo krivi što je Donald Tramp postao američki predsjednik. Krivi smo za mnoge stvari, ali ne i za to”, kaže on i dodaje da se zapravo događa “amerikanizacija medija”.
“Politička korektnost ne dozvoljava da kažemo npr. “afrikanizacija medija”, ali možete reći “balkanizacija” jer smo mi white thrash Zapada gdje sve može. Bezočno lažući možete postati i predsjednik SAD-a. Pokazalo se da autoriteti u profesiji više nemaju težinu koju su imali. New York Times je podržao Hilari Klinton, ali joj to nije pomoglo koliko je podrška “alt-right” portala pomogla Trampu”, podvlači on.
Nikolaidis smatra da je dijalog u današnjim medijima precijenjena stvar.
“Kada je bilo ko od nas promijenio mišljenje nakon što je čuo drugu stranu? To nismo naučili. Dolazi do kakofonije u kojoj je svako autoritet. Preferiram čitanje u odnosu na dijalog, jer je to najbolji dijalog. Treba više čitanja. Svačije mišljenje me ne zanima jednako. Nekad treba govoriti, najčešće ćutati. Potreba da se sve komentariše je neodrživa. Čak i najumniji padaju u potrebi da istog trenutka komentarišu ono što se zbiva”, objašnjava on.
Govoreći o današnjim sredstvima javnog informisanja, Vesna Mališić ističe da su novinari izgubili i integritet i kredibilitet. Prema njenim riječima, mali je broj onih koji danas mogu da se pohvale tim osobinama. Ona je uvjerena da mediji ne mogu opstati bez novinarskih autoriteta.
Mališić dalje navodi da su za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića mnogi vjerovali da su mediji loši jer je država loša.
“Onda su medije kupili ljudi bliski partijama. Upali smo u zamku: ostali smo bez Miloševića, ali smo dobili mnogo malih miloševića. Današnji vlasnici diktiraju kakvi će mediji biti. Uredničke garniture gotovo da nemaju nikakvu autonomiju. Novinari su krivi što se ne bore za to, ali su postavljeni uslovi desimulišući za novinarstvo. U zadnji 20 godina se dešava prekarizacija medija: nesigurnost svake vrste. To je dovelo do snižavanja kriterijuma”, naglašava ona.
Jakšić napominje da je država dužna da obezbijedi ambijent u kojem novinarstvo može da funkcioniše na način na koji bi trebalo da funkcioniše.
“Kod nas sve može i nikakve kosekvence ne postoje. Profesija doprinosi sopstvenom padu. Kada imate takve novinare, onda je njima lako manipulistai. Znam ljude koji su za 50 eura kupovali mogućnost da nešto napišu”, podvlači on.
Nikolaidis ističe da je diktat čitanosti veliki problem današnjih medija.
“Moj prijatelj koji je bio urednik najboljeg bosanskohercegovačkog nedjeljnika otpušten je jer nije bio dovoljno, kako su mu kazali “klikabilan”. Svi smo mi ovdje ljudi jednog prošlog vremena. Sve što mislimo da znamo o medijima odnosi se na juče. Danas je zadatak medija da se mlate pare, što u sivoj što u crnoj zoni”, tvrdi on i dodaje da najbolji mediji nemaju uticaj koji smo im davali.
“Selvedin Avdić je malo poznat pisac iz BiH, koji je napisao roman “Sedam strahova”. U Gardijanu je dobio pohvalnu kritiku preko cijele strane i onda je taj kritičar uvrstio njegov roman u pet najboljih na kraju godine. Pitao sam našeg zajedničkog izdavača u Londonu koliko je to uticalo na prodaju romana, a ona mi je odgovorila da je povećalo za 150 primjeraka. Onda sam je upitao šta bi mi mogli da uradimo da povećamo tiraž, a ona mi je rekla da bi bilo dobro da nas Rita Ora pomene u “tvitu”, navodi Nikolaidis.
Na pitanje moderatorke panela, urednice TV Prva Sonje Drobac, šta je rješenje za prevazilaženje pomenutih problema u novinarstvu, Vesna Mališić poručuje da nije optimistična da se stanje može promijeniti u skorije vrijeme.
Foto: I. Božović
