-Imajući u vidu da migratorni putevi divljih ptica iz Sjeverne evrope i iz Sibira jednim dijelom vode i preko teritorije Crne Gore, postoji realna opasnost pojave ove bolesti i na teritoriji Crne Gore prvenstveno kod migratornih divljih ptica. S obzirom da je u toku sezona migracije divljih ptica, postoji rizik od pojave bolesti u narednom periodu i u Crnoj Gori. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore - Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, već intenzivno preduzima sve neophodne preventivne mjere u cilju maksimalnog smanjivanja rizika pojave bolesti u Crnoj Gori, kao i umanjenja negativnih posljedica koje bolest može izazvati u slučaju njene pojave. Već je donešena Naredba o zabrani uvoza i tranzita pošiljki živine, ptica i proizvoda od živine i ptica radi sprečavanja unošenja iz država u kojima se bolest pojavila, pojačana je granična kontrola prometa od strane veterinarske inspekcije, uspostavljeni su neophodni dijagnostički kapaciteti JU Specijalistička veterinarska laboratorija u Podgorici i preduzete su mjere nadzora nad divljim migratornim pticama u područjima Skadarskog jezera, Šaskog jezera i solane u Ulcinju, kao mjesta sa najvećim rizikom pojave ove bolesti- navedeno je u saopštenju.
Od vlasnika i držaoca živine se u narednom periodu očekuje puna kooperativnost u saradnji sa veterinarskom službom, kao i da:
-onemoguće bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama tako što živinu treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima;
-u slučaju držanja živine u spoljnim kavezima, iste pokriju i ograde žicom sa otvorima ne većim od 2 cm;
-spriječe kontakt svoje živine sa svim ostalim domaćim životinjama;
-živinu ne poje vodom sa otvorenog prostora (iz buradi, lokvi, bara, kišnicom i sl.);
-hranu za živinu drže u zatvorenom prostoru zaštićenu od bilo kakvog kontakta sa spoljnom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima;
-onemoguće nezaposlenima ulazak na farmu;
-primjenjuju sistem držanja živine „sve unutra – sve van“;
-nakon završetka držanja živine, objekat detaljno očiste, operu, dezinfikuju i izvrše deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat;
-đubre i prostirku odlažu na posebno određenom mjestu i zaštite ga od kontakta sa drugim životinjama;
-redovno detaljno peru ruke, odjeću i obuću prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta;
-nose čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom;
-ne uvode nove jedinke u postojeće jato;
-ne kupuju nove životinje od neprovjerenih prodavaca i bez urednog Uvjerenja o zdravstvenom stanju;
-ne posjećuju druge živinarske farme;
-ne koriste opremu ili bilo kakva druga sredstva sa neke druge farme.
-ne dozvoljavaju posjetiocima ulazak na farmu.
-redovno kontaktiraju najbližu veterinarsku ambulantu u slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja živine i radi konsultovanja oko načina dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi.
Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću živinu.
Kada se pojavi kod domaće živine, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i državu koji su uslovljeni: uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja živine i zabranom prometa proizvoda porijeklom od živine.
