Brzina Zemljine rotacije postepeno se smanjuje što utiče na produžavanje dana.
Astronomi su proučili podatke sakupljene tokom 3.000 godina i utvrdili da sa svakim proteklim vijekom dan na Zemlji se produžava za dvije milisekunde.
Ovaj djelić sekunde koji smo dobili nakon Prvog svjetskog rata nama možda ne znači mnogo, ali vrijeme potrebno Sunčevom zraku da pređe 600 kilometara na putu do Zemlje, mogao bi nekoga da košta zlatne medalje u trci.
Oni koji se sada nadaju dodatnom satu, neće ga dočekati, ali u dalekoj, dalekoj budućnosti će, ukoliko ne dođe do apokalipse prije toga, dan imati 25 sati.
Do tada će proći još oko dvesta miliona godina.
Istraživači sa Univerziteta "Duram" i britanske organizacije prikupili su istorijske zabilješke o pomračenjima i drugim nebeskim dešavanjima od 720 godine prije nove ere do 2015.
Podaci potiču od vavilonskih glinenih tablica pisanim klinastim pismom, grčkih tekstova poput Ptolomejevog "Almagesta", starih pisanja iz Kine, zatim srednjevjekovne Evrope i arapskih zemalja...
Da bi utvrdili koliko varira Zemljina rotacija, naučnici su uporedili istorijske podatke sa kompjutreskim modelom koji je izračunao gdje i kada bi ljudi vidjeli protekla pomračenja na Zemlji da je njeno obrtanje bilo konstantno.
"Iako se radi o sirovim posmatranjima, možemo da vidimo konzistentan raskorak između vremena i mjesta koja je izračunao kompjuter i vremena i mjesta kada i gdje su zaista viđena pomračenja. To znači da se Zemljina rotacija mijenja", rekao je Lesli Morison, astronom iz tima koji je radio ovo istraživanje.
Zemljotresi ubrzavaju rotaciju Zemlje
Astronomi već duže vrijeme smatraju da Zemljina rotacija usporava.
Razlog je trenje koje je posljedica plimnih sila u prvom redu, mada i tako snažan klimatski fenomen poput El Ninja može da utiče na brzinu Zemljine rotacije. Čak i neki snažni zemljotresi utiču na rotaciju, pa je onaj iz 2004. koji je preko Indijskog okeana poslao razorni cunami, ubrzao rotaciju Zemlje za tri milisekunde.
Plimne sile na usporavanje Zemlje utiču, pak, kao posljedica gravitacijskog privlačenja između naše matične zvijezde, Sunca, naše planete, ali i Mjeseca. Kao što se more stalno podiže, tako se uslijed gravitacijskih djelovanja podiže i Zemljina kora. Doduše puno manje primjetno, i to zbog odupiranja materijala iz kojega je sazdana kora.
I upravo to odupiranje kore i okeana, to je sila koja poput trenja usporava rotaciju Zemlje.
