Karadžić je u žalbi na 238 stranica naveo 48 "suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća" koje su dovele do toga da 24. marta bude osuđen, prenose agencije.
"Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politizovan i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo da uništi mogućnost za međunarodnu pravdu", naveo je Karadžić u žalbi.
U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, on je naveo da "nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama".
"Zaključak Sudskog vijeća da sam učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnutog razgovora je nesiguran, neosnovan i netačan", smatra Karadžić.
On je uložo žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorisanje građana Sarajeva.
Karadžić se žalio i da su njegove izjave o političkoj autonomiji, a u vezi sa zločinima na području 20 opština u BiH, protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju.
Žalio i na postupak, jer su mu, kako tvrdi, narušena prava, među kojima je i kršenje obaveze tužilaca Haškog tribunala da mu dostave sve dokaze, ali i odluka da mu se ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja.
Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena, jer sudsko vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan za svjedoka. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžiću, a trenutno se iznose završnih riječi.
Haško tužilaštvo je takođe uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.
Karadžić i haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane, a usmeno izlaganje žalbi bi trebalo da bude održano na proleće 2018. godine, a konačne presude se očekuju godinu kasnije.
MINA
