Ona je govorila na Fakultetu političkih nauka povodom ovog dana.
- Mi se danas, zapravo, priklanjamo vjeri u mirovne pregovore – kroz sadejstvo zemalja UN. Osnažujemo nadu u dostojantven život i budućnost suživota Palestinaca i Izraelaca - dodala je rektorka Vojvodić.
Kako ističu iz UCG, pitanje Palestine privuklo je među prisutnima, pored studenata Političkih nauka i studente Ekonomskog, Pravnog, Filozofskog fakulteta, predstavnike političkih partija i nevladinih organizacija, kao i reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića.
Obilježavanje ovog datuma ustanovile su Ujedinjene nacije zbog višedecenijskog problema palestinskog naroda pod vojnom okupacijom Izraela. Pola palestinskog stanovništva, 6,2 miliona od ukupno 12,2 miliona, danas živi u izbjeglištvu, dok na okupiranoj teritoriji Palestine živi 4,75 miliona Palestinaca.
Kako je kazao ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Hantuli, Palestina je ove godine odlučila da otvori ambasadu u Crnoj Gori. On je iskazao dirnutost dobrom saradnjom kroz organizovanje prvog javnog događaja Ambasade na Fakultetu političkih nauka.- Mi imamo dužnost da dosegnemo do svakog da bismo postigli cilj, jer naš narod, nažalost, još uvijek pati - kazao je ambasador Hantuli navodeći podatak da će u 2017. biti 50 godina od kako je Izrael okupirao područje Zapadne Obale, uključujući i Istočni Jerusalim i pojas Gaze 1967. godine, te uvodna godinu u 70 godina od Nakbe - katastrofe koja je zadesila palestinski narod 1948. godine.
Na pitanje sudenata da, ako međunarodna zajednica nije mogla da razriješi višedecinjsku patnju naroda o kojima bruje društvene mreže, kakvu budućnost Palestina očekuje, Hantouli je kazao da u Palestini kažu kakok „gaje nadu“ inače ne bi mogli nastaviti dalje.
- Kao predstavnik palestinskog naroda, želim da doprem do svih i da ukažem na potencijale svog naroda. Ako biste posjetili Gazu, vidjeli biste da je to otvoreni zatvor od dva miliona ljudi, ali biste shvatili i da su to ljudi koji su kreativni, bave se naukom, umjetnošću. Mi imamo 11 univerziteta, 250.000 studenata. Na Zapadnoj obali je ogromni broj punktova, ali život funkcioniše, ljudi idu na posao, rade - dodao je on.
Hantuli je ukazao na misiju palestonskog naroda - da Izrael prizna Palestinu, kao što je već priznalo 136 članica UN-a, uključujući i Crnu Goru, te da prestane sa postavljanjem ilegalnih naselja, napadima i agresijom na palestinske gradove i izbjegličke kampove, politikom kolektivnog hapšenja i pritvaranja palestinskih građana.
Na pitanje Rifata Fejzića o eskstremnim slučajevima zlostavljanja po religioznoj osnovi, ambasador Hantuli je kazao da postoje na svakoj strani, da se religija svakako zloupotrebljava, a suština konflikta „uopštenije religijska, već je čisto politička“.
- Mi ponovo potvrđujemo svoje poštovanje prema jevrejskoj religiji. Nema neprijateljstva između nas i jevrejske religije i njenih pratilaca. Naše neprijateljstvo je prema izraelskoj okupaciji naše zemlje. Mi tražimo pravedno i trajno rješenje za konflikt zasnovano na viziji dvije države na granicama iz 1967. godine, Izraela i Palestine koje će živjeti jedna do druge u miru i bezbjednosti i imati dobre međususjedske odnose. Mi želimo Jerusalim koji je otvoren za pripadnike sve tri monoteističke religije na osnovu istorijskog „statusa quo“ - zaključio je Hantuli.
Nakon pitanja studenata i ostalih prisutnih, rektorka Vojvodić zaključila je da se kroz studije slučaja na ovakvim skupovima i u ovakvim diskusijama, „učimo da mislimo, razgovaramo, uvažavamo drugo mišljenje, političko ili bilo koje drugo i da se učimo tome što znači stvarati osviješćenu, kritički argumentovanu i konstruktivnu javnost jer je to jedan od najvažnijih zadataka i Univerziteta i Fakulteta političkih nauka“.- Bez te javnosti ne možemo da govorimo o univerzalnim vrijednostima, kao što je priklanjanje vjeri u mirovne pregovore, u slučaju Palestine - istakla je ona.
