- Ovi procesi uslovljavaju lučenje određenih supstanci tkz. katrhalamina (adrenalin, noradrenalina) i tada se aktivira simpatički dio autonomnog-nervnog sistema koje djeluje na naše organe, a samim tim i na kardiovaskularni sistem. U tim trenucima pod dejstvom ovih supstanci dolazi do porasta krvnog pritiska, ubrzanog srčanog rada ili bola u grudima, takozvane stenokardije. Posljedice mogu da budu veoma ozbiljne nekada i fatalne – kao što su hipertenzivne krize, akutni infarkt miokarda, razni poremećaji ritma ili krize svijesti – kaže Drekalović.
Ona navodi da od same ličnosti i karaktera zavisi da li će po organizam biti opasnija izloženost produženom stresu niskog intenziteta ili kratkotrajnim visokostresnim događajima.
Stres, kako dodaje, može proizvesti i naknadni efekat, a to je uglavnom najčešći vid stresa koji se akumulira danima ili mjesecima.
- Nekada je dovoljno da se pacijent na neko vrijeme izmakne od izvora stresa, a nekada su posljedice po zdravlje takve da se moraju preduzeti određeni vidovi liječenja, najčešće medikamentozni tretman. Prevencija je najbolje rješenje što u praktičnom smislu znači: svakodnevno vježbati sebe kako u fizičkom tako i u mentalnom smislu, spavati minimum osam sati dnevno, imati vrijeme za porodicu i prijatelje, baviti se sportom, šetati, održavati faktore rizika (HTA, masnoće, šecer) na normalnom nivou, umjereno konzumirati alkohol, voditi računa o zdravoj ishrani. I, naravno, imati jedan zdrav, pošten i otvoren pogled prema životu. To je ono što možemo mi kao pojedinci da uradimo za sebe – naglašava Dijana Drekulović.
Više pročitajte u današnjem broju Pobjede
