Kako je navedeno u saopštenju dosavljenom Portalu Analitika, Inicijativni odbor za zaštitu i očuvanje prirodnih, kulturnih i duhovnih vrijednosti sliva rijeke Morače koji je juče osnovan, donio je odluku da u narednim mjesecima „sprovede čitav niz aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu, a posebno u pogledu uključivanja javnosti i eksperata u ovo pitanje od koga zavisti budućnost više od polovine stanovnika Crne Gore“. Članovi ovog tijela apeluju na „sve odgovorne društvene strukture, posebno u Vladi Crne Gore i Ministarstvu ekonomije, da svoje djelovanje usklade sa interesom javnosti i građana“.
- Nadamo se da je svima poznato da interesi jedne grupe ljudi i njima bliskih kompanija nikada i nigdje ne mogu predstavljati javni interes. Javnost još uvijek ne zna šta se gubi, a šta se dobija sa planiranim hidroelektranama. I da li jedna politička garnitura ima pravo da trajno uništi dobro koje je vjekovima čuvano.
Saopštenje prenosimo u cjelosti.
Nakon saznanja da je Vlada Crne Gore na 178. sjednici od 10. novembra 2016. godine usvojila Informaciju o statusu projekta hidroelektrana na Morači, na Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici je u prisustvu arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Amfilohija održan sastanak na kome je osnovan Inicijativni odbor za zaštitu i očuvanje prirodnih, kulturnih i duhovnih vrijednosti sliva rijeke Morače.
Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja Moračana i Rovčana, drugih narodnih predstavnika, nastojatelj Manastira Morače i paroh morački i rovački.
Članovi Odbora su detaljno upoznati sa sadržajem Informacije koju je usvojila Vlada 10. novembra, kao i sa Informacijom o aktivnostima na pripremi Akcionog plana za sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine za period 2016-2020. godina. S tim u vezi, zaključili su da je i Vlada Crne Gore u navedenom dokumentu konstatovala da „posljednji tender za sistem hidroelektrana na rijeci Morači nije uspio (2011. godine)“. Otuda zabrinjavaju najnovije aktivnosti sa kineskom kompanijom NORINKO i turskom kompanijom „Bereket enerdži“. Javnosti još uvijek nije poznato na osnovu kog javnog poziva su dostavljane ponude, kao ni to u kojoj se proceduri odvijalo prikupljanje ponuda. Posebno zabrinjava činjenica da se čitav postupak odvija na veoma netransparentan način.
Učesnici sastanka su se saglasili da niko nije protiv ekonomskog i sveukupnog napretka Crne Gore, ali istovremeno smatraju da se ovakvi, još uvijek naučno nedovoljno istraženi i neproučeni projekti, ne mogu tako olako sprovoditi iza leđa javnosti i mimo zakonskih procedura. Suštinski posmatrano, od 2010. godine do danas nije ni pokrenut, a kamoli uspostavljen dijalog u vezi valorizacije resursa sliva rijeke Morače. Umjesto toga, shodno Informaciji koju je usvojila Vlada, budućnost ne samo tih resursa nego i čitave regije je prepuštena u ruke petočlane Komisije kojoj je u zadatku da za 7.800 evra honorara izvrši vrijednovanje ponuda.
Mitropolija crnogorsko-primorska SPC je 2010. godine, u vrijeme javne rasprave o Nacrtu detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači i Nacrta izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za detaljni prostorni plan za hidroelektrane na Morači, organizovala međunarodni naučni simposion pod naslovom „Hidroelektrane i ugroženost Manastira Morače“. Na tom simpozijumu svoja naučna istraživanja je, u prisustvu tadašnjeg ministra ekonomije i njegovih saradnika iz Ministarstva, prezentovalo pedesetak naučnih poslenika iz različitih struka.
Pozivajući na oprez prilikom donošenja odluka u vezi izgradnje hidroelektrana na Morači, stručnjaci su putem usvojenih zaključaka posebno apelovali na Vladu Crne Gore da, zbog nepostojanja konsensusa između stručnjaka i političara, struke i politike, nezavisnih eksperata i činovnika - članova različitih komisija Ministarstva i Vlade, uspori čitav proces te da se pristupi javnoj raspravi i dijalogu o alternativnim energetskim rešenjima. Ministarstvo ekonomije je tom prilikom predložilo da zajednički timovi Ministarstva, Mitropolije i stručnjaka posjete Manastir Moraču radi nastavka razgovora o ovoj veoma važnoj temi.
Posebno ističemo da u ovom slučaju nije samo riječ o ugroženosti drevne nemanjićke svetinje - Manastira Morače - kome prijeti opasnost ne samo od urušavanja konglomeratnog, rastresitog platoa na kome se nalazi nego i od ekstremno velike količine vlage koja će se neminovno pojaviti i to prvi put za 765 godina postojanja ovog manastira. Posljedice izgradnje hidroelektrana mogu biti katastrofalne. Izgradnjom planiranih hidroelektrana ugrožava se veličanstveni kanjon sa svojim iskonskim prirodnim ljepotama. Mora se imati u vidu činjenica da nisu izvršena ni arheološka i druga naučna istraživanja moračko-rovačkog i kolašinskog basena čiji se počeci vezuju još za period neolita. Niko nema pravo da tu izuzetnu istoriju – jedinstvenu u Evropi - sa duhovnim, kulturnim i prirodnim vrijednostima i ljepotama trajno uništi branama i hidroelektranama.
Inicijativni odbor za zaštitu i očuvanje prirodnih, kulturnih i duhovnih vrijednosti sliva rijeke Morače donio je odluku da u toku predstojećih mjeseci sprovede čitav niz aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu, a posebno u pogledu uključivanja javnosti i eksperata u ovo pitanje od koga zavisti budućnost više od polovine stanovnika Crne Gore. Inicijativni odbor će o svojim planiranim i izvršenim aktivnostima blagovremeno obavještavati javnost.
I ovim putem apelujemo na sve odgovorne društvene strukture, posebno u Vladi Crne Gore i Ministarstvu ekonomije, da svoje djelovanje usklade sa interesom javnosti i građana. Nadamo se da je svima poznato da interesi jedne grupe ljudi i njima bliskih kompanija nikada i nigdje ne mogu predstavljati javni interes. Javnost još uvijek ne zna šta se gubi, a šta se dobija sa planiranim hidroelektranama. I da li jedna politička garnitura ima pravo da trajno uništi dobro koje je vjekovima čuvano.
Foto: Svetigora
