Taj prvi pravno obavezujući dogovor o klimi stupio je na snagu 4. novembra nakon što su ispunjeni uslovi da ga potvrdi 55 država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, a čije procijenjene emisije iznose iznad 55 odsto od ukupnih globalnih emisija.
POBJEDA: Kada će globalni sporazum o klimi početi da važi u Crnoj Gori?
MUGOŠA: Crna Gora je potpisala Pariski sporazum u aprilu ove godine. Naredni korak u ispunjavanju obaveza je potvrđivanje sporazuma zakonom o ratifikaciji i to će se dogoditi u prvoj polovini naredne godine. Nakon toga će i prvi, pravno obavezujući globalni sporazum o promjeni klime početi da važi i za Crnu Goru.
POBJEDA: Ima li država mehanizme da ispuni obaveze koje proističu iz sporazuma?
MUGOŠA: Crnu Goru, u stvari, očekuje realizacija nacionalnog doprinosa smanjenju emisija gasova staklene bašte (NDC), koji je dostavila Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama. Crna Gora će to realizovati kroz opredjeljenja iz Nacionalne strategije u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine, koja je usvojena krajem prošle godine. Sama realizacija podrazumijeva kontinuitet aktivnosti i višedecenijski proces. Put prema niskokarbonskom društvu predstavlja težnju ka transformaciji u razvoju ekonomije, koja će povećati energetsku efikasnost, unaprijediti industrijske tehnologije, povećati učešće obnovljivih izvora energije i modernizovati sektor proizvodnje energije. To je ujedno i najveći izazov u procesu ispunjavanja obaveza.
Pariski sporazum, takođe, upućuje države na obavezu donošenja nacionalnih planova adaptacije na klimatske promjene. Crna Gora prepoznaje taj prioritet imajući u vidu činjenicu da smo država Jugoistočne Evrope, područje posebno ranjivo na uticaj klimatskih promjena.
Strategijom pristupanja EU iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena jasno su definisane obaveze za period 2016-2020. godine i precizno utvrđeni rokovi, institucionalni aranžmani, administrativni kapaciteti i troškovi usklađivanja sa pravnim propisima EU.
(opširnije u Pobjedi)
