Direktor Regulatorne agencije za energetiku Novak Medenica kazao je da je metodologija urađena po osnovu novog Zakona o energetici, na principima transparentnosti, objektivnosti i nediskriminatornosti, te da će se na osnovu nje utvrđivati tarife za električnu energiju za period 2017-2019. Metodologija donosi četiri grupe promjena. Između ostalog, obračun snage električne energije će biti na osnovu ugovorenih snaga. Pri tome su definisani i određeni penali. Ukoliko potrošač premaši 105 odsto ugovorene snage, prekomjerno angažovana snaga biće fakturisana u dvostrukom iznosu. U slučaju da iskoristi ispod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 odsto one koja je ugovorena. Druga bitna izmjena je mjerenje snage u nižoj, noćnoj tarifi.
- Dosadašnja metodologija je predviđala mjerenje i obračun snage samo u višoj tarifi, a sada je planirano da se to radi i u nižoj. Smatram da će ovaj način obračuna dovesti do povećanja računa krajnjim korisnicima – rekao je Miloš Bigović iz Elektroprivrede Crne Gore.
Metodologija će se, prema njegovim riječima, odraziti na poslovanje 2.000 firmi, koje čine 25 odsto od ukupnog konzuma električne energije.
Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije dr Milutin Đuranović ocijenio je da je visok stepen odgovornosti RAE zbog uticaja metodologije na privredu, s obzirom na to da i Vlada i Privredna komora ističu potrebu jačanja konkurentnosti domaćih kompanija.
- Ako metodologija bude prouzrokovala veće račune za struju, naš sektor će biti pogođen, a pokrivenost uvoza izvozom još manja od sadašnjih deset odsto. Bilo kakvo povećanje cijena električne energije predstavljalo bi i nepromostivu biznis barijeru i investitori bi zaobilazili Crnu Goru. Zato se nadam da će izmjene koje metodologija donosi biti vjetar u leđa cijeloj privredi – rekao je on.
Planirane izmjene posebno će se odraziti na potrošače čija je djelatnost sezonskog karaktera. Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković upitala je predstavnike RAE da li je urađena analiza kako će se primjena nove metodologije odraziti na poslovanje u turizmu. Istakla je da je u zimskom periodu većini hotela na primorju stopa utrošene snage električne energije nulta, pa je upitala da li to znači da će oni i tada morati da plaćaju 90 odsto od ugovorenih vrijednosti.
- Da li je kao u primjeru Hrvatske, moguće mjesečno ugovaranje snage električne energije, a ne samo na godišnjem nivou – upitala je ona.
Predstavnik RAE je odgovorio da iako to nije decidno navedeno u metodologiji, nema razloga da privrednici sa operatorom ne postignu takav dogovor.
Sekretarka Odbora poljoprivrede prehrambene i prerađivačke industrije Lidija Rmuš posebno je ukazala na problem kompanija poput onih iz pekarske industrije koje rade u noćnim satima zbog uštede u električnoj energiji. Njeno pitanje je bilo da li će oni mnogo više plaćati struju nego što sada čine.
- Potrošači koji koriste elektro-energetsku mrežu u noćnim satima plaćaće trećinu od više tarife, što znači da će se njima troškovi u tom smislu povećati. To je, između ostalog taj princip nediskriminatornosti na kojem počiva ova metodologija – odgovorio je Medenica, na šta je Rmuš kazala da će se to odraziti na cijene proizvoda ovih preduzeća.
Pošto privrednici nijesu dobili odgovor od RAE da li će metodologija dovesti do rasta cijena struje, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić pozvao je da se javna rasprava o tome organizuje i u Komori. On je upitao da li je prilikom kreiranja metodologije dovoljno potenciran značaj privrede i vođeno računa o odgovornosti za posljedice njene primjene.
- Cijena električne energije još nije utvrđena iako smo na kraju godine. Nedostaju simulacije šta će primjena metodologije donijeti potrošačima. Ovo ne može sve ostati nedorečeno, a privreda stavljena pred svršen čin. Moramo znati šta čeka crnogorsku privredu u narednom trogodišnjem periodu. Privredna komora će obaveze prema privredi ispuniti po svaku cijenu. Riječ je o zajedničkom problemu pa ga tako treba i rješavati – rekao je Saveljić.
Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković ocijenio je da metalurgija i metaloprerada mogu u budućnosti biti generatori razvoja ekonomije, ali da su trenutno u problemima i svako povećanje troškova bi moglo da ugrozi njihovo poslovanje.
- Ne mislim da je metodologija pogrešna, ali je u našim uslovima, čini mi se, neprimjenljiva, i može biti štetna naročito za metalurgiju i metalopreradu. Sve što može da naškodi privredi treba mijenjati pa ova priča o metodologiji ne treba da bude „zabetonirana“, već da se nađe način da se izađe u susret firmama kojima bi ovo donijelo teškoće – rekao je Zloković.
U raspravi su svoje stavove iznijeli i Vanja Lazarević iz Pivare Trebjesa, direktor CEDIS-a Dragan Laketić, Jovanka Bogavac iz Rudnika uglja Berane i predstavnici RAE Željka Tomović, Ćana Batrićević i Radeta Šuković. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović.
