Prema riječima stručnjaka iz Instituta za javno zdravlje, dr Borka Bajića, ove promjene meteoroloških faktora, koje se mogu desiti i nekoliko puta u toku istog dana, ne mogu se dovesti u direktnu vezu sa klimatskim promjenama koje se izražavaju pomoću varijabilnosti klimatskih veličina u dužem, najčešće 30-godišnjem razdoblju.
- Danas je poznato da skoro sve osobe na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske prilike. Meteoropatologija je nauka koja se bavi proučavanjem uticaja vremena na organizam i njegove reakcije. Kod mlađih i zdravih osoba javljaju se uglavnom blage, skoro neprimjetne reakcije organizma na predstojeću promjenu vremena u vidu tegoba i simptoma. Kod hroničnih bolesnika promjene utiču na pojavu ili pojačanje tegoba koje nekada mogu biti i ozbiljne – ističe on u razgovoru za Pobjedu.
Zato, kako kaže, biometeorološka prognoza predstavlja značajne informacije o povoljnom ili nepovoljnom uticaju vremenskih prilika na ljude, posebno na hronične bolesnike.
- Cilj biometeorološke prognoze je da na vrijeme upozori osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uslove kako bi se preduprijedio nastanak zdravstvenih tegoba. Meteoropatske reakcije se javljaju od 4 do 48 sati prije predstojeće promjene vremena, pa ih shodno tome treba najaviti u biometeorološkoj prognozi. Specifične bolesti i stanja na koja vremenske prilike najčešće mogu imati uticaja su: oboljenja srca i krvnih sudova, povišen krvni pritisak, bronhijalna astma, reumatska oboljenja, čir želuca i duodenuma, namjerna trovanja, povrede u saobraćaju i naprasna smrt – kaže Bajić.
Više pročitajte u današnjem broju Pobjede
Foto: Medical News Today
