Izložba istoričarke umjetnosti i stručne saradnice za kulturno – istorijsko nasljeđe u JPNPCG Radmile Adžić biće otvorena za sve zainteresovane do 18. novembra.
Direktorica JPNPCG Azra Vuković na otvaranju izložbe istakla je da prostori pet nacionalnih parkova nijesu samo predjeli posebnih pojava i jedinstvenog biodiverziteta, već i mjesta koja su sačuvala veoma bogatu kulturnu baštinu.
''Izložbenom postavkom „Lovćen na starim fotografijama i razglednicama“ htjeli smo da pružimo mogućnost posjetiocima da se vrate u prošlost i skrenemo pažnju na nekadašnji ambijent prostora koji danas čini NP Lovćen. Raznoliko graditeljsko nasljeđe - memorijalni kompleksi, sakralna i profana seoska arhitektura i tehnički objekti, skoncentrisani na širem području Lovćena važne su kulturne i istorijske vrijednosti Crne Gore“, navela je ona.
Vuković je kazala da je prilikom istraživačkog rada stručna saradnica za kulturno – istorijsko nasljeđe Nacionalnih parkova Crne Gore Radmila Adžić prikupila oko 300 fotografija i razglednica, od kojih je dio sabrala u publikaciji „Lovćen na starim fotografijama i razglednicama 1890. do 1940”.
''Dio tog vrijednog materijala željeli smo da učinimo dostupnim svim zainteresovanim putem izložbe koju otvaramo večeras i za koju se nadamo da će u narednih sedam dana privući zainteresovane za pejzažne i istorijske vrijednosti Lovćena u predstavljenom pedesetogodišnjem periodu“, dodala je Vuković.
Likovna kritičarka i istoričarka umjetnosti Lidija Zeković otvorila je izložbu. Ona je na otvaranju kazala da „stručnim i sistematskim istraživanjem u arhivima, bibliotekama, državnim i i privatnim zbirkama, u zemlji i inostranstvu Radmila Adžić prikupila značajan materijal - fotografije i razglednice kojima su putopisci i fotografi tokom pola stoljeća pravili zapise o prirodnim i etnološkim karakteristikam Lovćena“.
''Fotografija koju je autorica odabrala za koricu kataloga predstavlja zapravo simboličku predstavu Lovćena koji je sazdan od kamena, nadvišen Njegoševom grobom i naseljen ponositim Crnogorcima koji ga čuvaju. Prateći tok izložbe ona je istakla i apostrofirala panoramske vizure Cetinja sa Lovćenom – kao atribute crnogorske državnosti i duhovnosti, da bi zatim pred nama otvorila vidike veličanstvenog „kamenog mora“. Virtuelni put, ali trasiran fotografijama, vodi nas na Ivanova korita. U podlovćenska sela i na Njeguše u kojima su fotografi bilježili sekvence iz svakodnevog života. Fotografišući nastambe i skromne kuće pokrivene slamom, seoska domaćinstva, guvna, oranje, pazare, ponosne Crnogorce koji poziraju ođeveni u svečanu ili svakodnevnu nošnju, ali i hotele, gostionice, dvor, posjete privrednika iz inostranstva, članove kraljevske porodice, žičaru podignutu za vrijeme Austrougarske okupacije... Ovim fotografijama dobijamo jednu drugačiju sliku o Njegušima. Njegušima koji su u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori bili centar u kojem se odvijao aktivan život i koji je posjediovo sve atribute gradskog naselja. Zatim se spuštamo Lovćenskim padinama u pitome primorske predjele Bokokotorskog zaliva, mada i ovdje na fotografijama, najčešće reprodukovanim kao razglednice u boji, dominira divlja ljepota Lovćena sa surovim, golim i nepristupačnim brdovitim visovima“, kazala je Zeković prilikom otvaranja.
Autorka izložbe, stručna saradnica za kulturno – istorijsko nasljeđe u JPNPCG Radmila Adžić kazala je da je proučavajući putopisnu literaturu o Lovćenu na razmaku vjekova, u kojoj se kao ilustrativni materijal počinju koristiti i prvi snimci planine, javila ideja o prikupljanju starih fotogafija sa ovih prostora.
''Cilj istraživanja je bio da se sabere građa u elektronskoj formi i ustanove što preciznija datovanja predstavljenih motiva. Istraživanjem raspoložive literature i dostupnih javnih i privatnih kolekcija, sabran je vrijedan materijal, koji je bio ispiracija za štampanje kataloga i organizovanje izložbe. Odabrane stare fotografije i razglednica čiji je dokumentarni značaj nesporno veliki, sagledane su kao osobena vizuelna artefekta smještena u kulturno – istorijski kontekst“, kazala je Adžić na otvaranju.
Ona je dodala i da je zahvaljujući bogatstvu muzejskih i arhivskih zbirki, odabrane su i prezentovane brojne fotografije zabilježene okom kamere poznatih i anonimnih autora iz periode posljednje decenije XIX vijeka do 1940. godine.
“Niz starih fotografija iz tog doba podsjećaju na mnoge objekte i graditeljske vrijednosti koji više ne postoje ili im je vremenom izmijenjen prvobitni izgled”,kazala je Adžić.
