U saopštenju koje potpisuje direktor “Ozona” Aleksandar Perović, navodi se da je konstatacija EK da je Crna Gora na ,,nekom" nivou pripreme u ovim oblastima, zapravo je, kako on smatra, diplomatski način da se neodređenom terminologijom pokuša ukazati da ne postoji volja donosilaca odluka na najvećemo nivou da životnu sredinu i klimatske promjene postave u vrh prioriteta, a za šta postoje opravdani razlozi i potrebe i što se moralo uraditi ukoliko se zaista žele otvoriti pregovori u poglavlju 27.
- Upravo se u izvještaju kao dobar primjećuje napredak u daljem usklađivanju politika i horizontalnog zakonodavstva za EU akijem, što je pohvalno i sa naše strane, ali i ističe da su potrebni značajni napori na njihovoj primjeni, naročito kada je riječ o kvalitetu i upravljanju vodama, zaštiti prirode i upravljanju otpadom, čime se obesmišljava trud uložen tokom procesa njihove izrade i usvajanja.Kao mali sistem ne možemo dopustiti nekoordinisane aktivnosti, različite prioritete na nacionanom i lokalnom nivou, a tu prije svega mislimo na bahatost ubjedljive većine lokalnih uprava koje naročito kada je upravljanje otpadom u pitanju, potpuno svjesno opstruišu sve inicijative sa nacionalnog nivoa, što im prolazi potpuno nekažnjeno, iako je zakonom jasno precizirana sankciona politika koja bi dovela i mnoge opštine do bankrota – ističe Perović.
On smatra da se ne može dopustiti da veliki infrastrkturni i energetski projekti ne budu ispraćeni realnim analizama uticaja na životnu sredinu i preispitivanjem njihove opravdanosti i isplativosti sa aspekta javnog interesa, učešćem javnosti u procesu donošenja odluka na način da se zapravo poštuju Ustavom, čitavim nizom važećih zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora garantovana prava ili da budu u konfliktu sa zaštićenim ili onim područjima koja imaju potencijal za to.
Upravo tu važnu ulogu, dodaje Perović, treba da imaju i Arhus centri, od kojih su dva u Agenciji za zaštitu zivotne sredine (Podgorica i Berane) a druga dva funkiconišu kao dio “Ozona” i “Breznice” koji, napominje on, moraju mnogo više biti korišćeni kao kanal komunikacije sa javnosti, naročito u procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i strateške procjene uticaja na životnu sredinu, iako je EK u Izveštaju konstatovala da dobro funkcionišu, na čemu sui m ekološki pokreti iz Nikšića i Pljevalja zahvalni, ali i samokritični.
- U Izvještaju se navodi da je Crna Gora preduzela neke korake da se poboljša saradnja sa civilnim društvom, ali mi sa potpunim pravom odgovorno tvrdimo da saradnja i komunikacija sa većinom nadležnih instituciija na državnom i lokalnom nivou nikad nije bila lošija. Da je tako potvrđuju i brojni primjeri kada smo ostali uskraćeni za tražene informacije vezane za kvalitet vazduha, kopiju ugovora o koncesijama, kada su ignorisane peticije i građanske inicijative, kada smo od strane pojedinih lokalnih uprava i političkih partija optuživani da imamo političke ambicije samo zato što smo zastupali javni interes i javno ukazivali na kršenje zakona i obesmišljavanje sistema. Ukoliko se želi učiniti vidljiv pomak, stvoriti atmosfera u kojoj ćemo svi zajedno povcećeno raditi na unapređenju postojećeg stanja, moramo imati obostrano uvažavanje, partnerski odnos i shodno kapacitetima i zadatke i odgovornosti, što je jedini model koji garantuje uspjehe. Na kraju, nikakako najmanje bitno, moramo se osvrnuti i na izazove u primjeni potpisanih i ratifikovanih međunarodnih ugovora poput Pariskog, zašto je potrebno mnogo više konkretnih poteza , zaposlenih i obučenih kadrova, i ključno mnogo veća volja donosilaca odluka na najvećem nivou, koji kako smo na početku istakli i protumačili konstataciju EK, nemaju razumjevanja ni za primjenu domaćeg zakonodavstva, da ne pričamo o globalnim procesima – naglašava Perović.
On napominje da bi i ovaj Izvještaj trebao da bude smjernica i poruka za sve tri grane vlasti, da zivotnu sredinu i kllimatske promjene konačno stave u sami vrh prioriteta, da se obezbijedi sistemska bezuslovna podrška i budzetski planiraju mnogo veća finansijska sredstva za podršku radu nadležnih insitucija, prije svih Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Upravi za inspekcijske poslove, posebno ekološkoj i vodoprivrednoj inspekcji.
- Naše organizacije kao i do sada ostaju posvećene zaštiti i pravilnoj valorizaciji prirodnih resursa, javnom interesu i u tom kontekstu bićemo partneri svima koji imaju viziju Crne Gore, onako kako je to Ustav prepoznao , sa naročitim akcentom na razvojni potencijal odrednice ekološke države, koja je za nas i najbolja razvojna šansa – zaključuje Perović.
