Institut alternativa (IA) je danas, dan pred objavljivanje izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, predstavio rezultate tog istraživanja, sa fokusom na oblasti reforme pravosuđa, javne uprave i policije, borbe protiv korupcije, integriteta izbornog procesa, zaštite ljudskih prava i kontrolne funkcije Parlamenta.
Predstavnica IA, Dina Bajramspahić istakla je da ključni problemi identifikovani na početku reforme pravosuđa ostaju izazov, naročito u pogledu odgovornosti, nezavisnosti i nepristrasnosti.
“U prvom redu mislimo na ključne poluge za uticaj na pravosuđe i probleme u vezi sa: imenovanjem i napredovanjem sudija i državnih tužilaca, unapređenjem transparentnosti u vezi sa ocjenjivanjem, krivičnom, disciplinskom i etičkom odgovornošću, kao i racionalizacijom pravosudne mreže”, kazala je Bajramspahić.
Ona je dodala da nedavni slučaj izbora sudije Upravnog suda otvara pitanje da li će diskreciono odlučivanje o imenovanju sudija i dalje imati primat u odnosu na reference i ostvarene rezultate.
Upravni sud je, u ovom slučaju, zauzeo stav da Sudski savjet ima široko ovlašćenje da izvrši procjenu svih parametara za izbor sudija i da određenima da prednost, bez obzira na ostvareni broj bodova u proceduri izbora.
Milena Milošević iz IA je istakla da nedovoljna dostupnost informacija o javnim finansijama predstavlja crnu rupu upravljanja u Crnoj Gori.
“Način na koji se troši budžetska rezerva je tajan. Mi ne znamo kome je i na osnovu kojih kriterijuma isplaćeno preko 62 miliona EUR iz budžetske rezerve od 2012. godine na ovamo”, rekla je ona, uz podsjećanje i da je informacija o stanju javnih finansija na lokalnom nivou proglašena tajnom.
“Saradnja Vlade i nevladinih organizacija je jedna od oblasti u kojoj smo najviše nazadovali, a takvoj ocjeni doprinijeli su nefunkcionalnost Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, neostvarivanje efekata Strategije za razvoj nevladinih organizacija i nedovoljna regulacija finansiranja NVO projekata iz državnog budežta«, smatra Milošević.
Ona je dodala da je reforma javne uprave, iako jedan od tri ključna stuba proširenja EU u stagnaciji, a da naročito zabrinavanja nedostatak napretka u uspostavljanju sistema zasluga i depolitizacije uprave.
Predstavnica IA Ana Đurnić osvrnula se na rad Agencije za sprječavanje korupcije, čiji je dosadašnji rad umnogome potvrdio upozorenja iz papira koji je IA objavio početkom godine – “Sretna Nova Agencija”.
“Agencija je pasivna u provjeri imovinskih kartona javnih funkcionera, dok su sve izrečene kazne ispod zakonskog minimuma”, objasnila je Đurnić, uz pojašnjenje da je Agencija je za prvih šest mjeseci rada provjerila samo jednu petinu dostavljenih imovinskih kartona.
Milica Ražnatović je podsjetila na neuspjehe izgradnje povjerenja u izborni proces u Crnoj Gori, naglašavajući pasivnost Državne izborne komisije (DIK).
«DIIK nije objavljivala informacije koje su bitne za predizborni proces, kao što je to na primjer provjeravanje biračkog spiska. Komisija je samo u jednom slučaju, pod velikim pritiskom javnosti, objavila Mišljenje kojim je zaključeno da su Zakon o ličnoj karti i Zakon o izboru odbornika i poslanika komplementarni», podsjetila je Ražnatović.
Prema njenim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je dobilo proširene nadležnosti kada su u pitanju prijave slučajeva kupovine glasova.
"Ipak, ovo širenje nadležnosti istovremeno nije bilo praćeno jačanjem ljudskih resursa, što je trebalo da bude prvi korak kako bi rad Specijalnog državnog tužilaštva bio što efikasniji i brži", objasnila je ona.
