Piše: Duško Bjelica
Kao što sam kazao, razloga je mnogo i teško ih je pobrojati, ali svakao jedan od njih jeste taj što se još ne zna koliko sportova postoji! Bavio sam se ovom temom - pronađeno ih je oko 150! Nacije, sa svih pet kontinenata, predlažu da se u programe olimpijskih igara uvrste novi sportovi o kojima se malo zna, pa se i olimpijski programi mijenjaju. Pretpostavljam da će se sve češće mijenjati i dopunjavati. Svjedoci smo i koliki se pritisak, u tom pravcu, svakodnevno vrši prema organima Međunarodnog olimpijskog komiteta, kako bi se program olimpijskih igara širio novim sportovima, a time i disciplinama.
Jedan od razloga je i taj što su sadržaji većine sportova inkompatibilni. Na primjer, ako se radi samo o elementarnim biomotoričkim dimenzijama, za svaki sport teoretski postoji vrlo dobro definisana dominantna vrsta naprezanja, kao i njena kvantifikacija u fazama treninga. Ako bi naslov jednog članka bio „Sport danas“, onda bi za svaki sport u svim državama trebalo ukazati na tipične nedostatke, odnosno odlike, kako bi se samo za dominantnu biomotoričku dimenziju mogla dati odgovarajuća ocjena na zadatu temu. I to samo po sebi govori koliko je široka oblast sporta.
Odgovor na pitanje šta je to sport danas može se potražiti i na primjeru tema: Interdisciplinarne osnove sporta i sportske pripreme, Tehnologija rada u pripremi vrhunskih sportista ili Sport u svijetu. Naravno, i za ove i ostale teme postoji neiscrpan prostor za dalja istraživanja.
Sport danas može se posmatrati i sa aspekta promocije nauke i istraživanja u sportu, sa posebnom pažnjom kako da se približi široj čitalačkoj populaciji. Teme kojima se može posvećivati pažnja uključuju motivaciju, pristupe, vrijednosti i odgovore, adaptaciju, učinak i zdravstvene aspekte ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću, kao i odnos fizičke aktivnosti i načina života prema zdravlju, prevenciji i starenju. Ove teme se kao što je opšte poznato istražuju na interdisciplinarnoj osnovi i povezuju naučnike iz svih oblasti sportske nauke, kao što su prilagođena fizička aktivnost, biohemija, biomehanika, hronična oboljenja i vježbanje, treniranje i sportski nastup, doping, obrazovanje, inženjerstvo i tehnologija, ekofiziologija, etika, vježbanje i zdravlje, vježbanje, životni stil i fitnes, rodni odnosi u sportovima, rast i razvoj, ljudska učinkovitost i starenje, menadžment i sportsko pravo, molekularna biologija i genetika, motorička kontrola i učenje, muskularna mehanika i neuromuskularna kontrola, muskularni metabolizam i hemodinamika, ishrana i vježbanje, pretreniranost, fiziologija, fizioterapija, rehabilitacija, istorija sporta, sportska medicina, sportska pedagogija, sportska filozofija, sportska psihologija, sportska sociologija, treniranje i testiranje i...
Sportski naučnici bi danima mogli pisati o dijagnostici kontrole praćenja, bazičnim antropološkim karakteristikama, specifičnim antropoloskim karakteristikama, parametrima specifičnih takmičarskih efikasnosti, sportskoj formi, o hijerarhijskoj strukturi sporta - modelu. Danima bi pisali o metodici treninga funkcionalnih sposobnosti, o planiranju i programiranju sportskog treninga, o specifičnostima treninga mladih sportista, kao i o istom kod žena, o ciklusima u sportskom treningu i o dijagnostici treniranosti sportista. Pa o svemu tome u pojedinim sportovima, a nakon toga i u određenim sportskim disciplinama. I tako, istraživanjima i pisanju o sportu – nikad kraja, ali ipak odgovor - sve je to sport danas.
(autor je redovni profesor UCG i predsjednik Savjeta za sport Crne Gore)
