Tako je Franc Klincevič, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća za odbranu i nacionalnu sigurnost rekao da je to dio američke pripreme za "globalni napad" i da se Norveška ovim potezom pretvorila u metu za potencijalni nuklearni udar.
S obzirom da Klincevič nije sitna riba u ruskom sigurnosnom aparatu, nego jedan od najuticajnijih ljudi kada je riječ o odbrambenoj politici Moskve, njegove riječi treba ozbiljno shvatiti.
- Ovaj potez je vrlo opasan za Norvešku i Norvežane. Kako da reagujemo na ovo? Nikada prije nismo Norvešku imali na listi meta naših strateških oružja. Ali ako se ova situacija dalje razvije, norveška populacija će patiti - rekao je Klincevič.
Ovakav agresivni stav Klincevič je objasnio potrebom da se odgovori na sve vojne prijetnje:
- Moramo odgovoriti na vojne prijetnje našoj odbrani. I imamo čime odgovoriti, zašto ne reći kako stvari stoje.
Rusija je do sada nekoliko puta kritikovala odluku da se 330 američkih marinaca razmjesti u Norveškoj, ali je norveška ministarka odbrane Ine Eriksen Sereide odbacila kritike objašnjenjem da se time neće osnivati američka baza u Norveškoj, nego je riječ samo o svojevrsnom "testnom smještaju" čiji će se učinak ocjenjivati u 2017. godini.
- Ne postoje objektivni razlozi da Rusija reaguje na ovo. No, Rusi trenutno na isti način reaguju na sve što rade NATO članice - kazala je Sereide.
Arne Sanes Bjornstad, ambasador Norveške u Srbiji, komentarišući ruske prijetnje kaže za "Blic" da se povećanje tenzija mora suzbiti.
- Svi treba da izbjegavamo prijetnje i druge agresivne akcije koje dalje povećavaju tenzije. Norveška će nastaviti da radi sa Rusijom kako bismo unaprijedili našu saradnju i smanjili tenzije u komšiluku, i nadamo se da će ruske vlasti uraditi isto. Želimo da nastavimo da razvijamo naše dobrosusjedske odnose sa Rusijom, ali s obzirom na agresivno ponašanje Moskve prema južnim susjedima Gruziji i Ukrajini i povećanje ruske vojne prisutnosti u našem komšiluku na sjeveru Evrope, moramo preduzeti korake za poboljšanje naše odbrane, a jedan od njih je i poziv SAD-u da koristi norvešku vojnu bazu u centralnom dijelu zemlje - poručuje Bjornstad.
Ambasador dodaje i da Norveška time ne mijenja svoju politiku.
- Mi smo ustupili našu bazu za obuku rotirajućih jedinica od 300-350 američkih marinaca. Uprkos tome šta neki govore, Norveška time ne mijenja svoju politiku prema kojoj ne dozvoljavamo strane vojne baze na našoj teritoriju, već jača postojeću saradnju zajedničkom obukom sa savezničkim NATO snagama u odbrani norveške teritorije - dodao je ambasador.
Norveška je 1949. godine bila među osnivačima NATO pakta, a ruske je bojazni do tada otklanjala obećanjem da svoju teritoriju neće otvarati stranim vojnim trupama osim ako budu napadnuti ili pod prijetnjom napada, podsjeća "The Local".
Podsjetimo, Norveška je nedavno dozvolila američkim vojnicima da koriste baze na njihovoj teritoriji. Oko 300 rotirajućih marinaca biće u januaru premješteno na Vaernes, bazu na oko 100 kilometara od granice sa Rusijom.
