- Hoću reći da je dvanaest mjeseci stvaran ambijent u kome ovakvi događaji ne bi trebalo da predstavljaju iznenađenje, ali i ambijent u kome bi, za mnoge, ovakvi događaji trebalo da izgledaju kao logična faza borbe protiv „diktatora koji vlada 27 godina“ - dodao je on.
Andrijašević dalje kaže kako je protestima prošle godine trebalo stvoriti stanje političke nestabilnosti i „pripremiti teren“ za radikalnije poteze.
- Nakon toga je, sasvim logično, 24. oktobra uslijedio pokušaj nasilnog rušenja vlasti. Zatim smo dvanaest mjecesi od DF-a slušali o „zločinačkom režimu“ i neminovnosti obaranja vlasti, makar i nasilnim putem. U međuvremenu se na ulicama pojavila i partijska vojska, pod imenom „redarska služba“. Uslijedile su prijetnje DF-a da će izaći na ulice ako izbori ne rezultiraju željenim ishodom, a jedan od čelnika DF-a nas je podsjetio da i druga strana „ima djecu“. Napokon, imali smo kampanju DF-a, čija je glavna ideja bila uklanjanje jednog čovjeka sa političke scene - riječi su Andrijaševića.
On dalje navodi kako, nakon oktobarskih izbora, „ulazimo u razdoblje u kojem će pokušaji promjene državnog kursa Crne Gore proizvoditi sve manje štete i imati sve manje efekta“.
- Kao istoričar mogu reći da su ruske tajne službe direktno umiješane u nekoliko prevrata tokom XIX vijeka, tri ubistva balkanskih vladara i atentat na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Zna se da je ruska tajna služba bila pokrovitelj ubistva crnogorskog knjaza Danila, te srpskog kneza Mihaila i kralja Aleksandra Obrenovića. Svi zločinci koje je ova služba pokupila da za njih obavlja prljave poslove na Balkanu, hvalili su se svojim patriotizmom i u javnom životu su nastupali kao borci za nacionalne interese - rekao je on. Dalje precizira kako Rusi prilikom izvođenja političkih ubistava „vole da sve to izgleda kao rezultat gnjeva iskrenih patriota, koji to rade zbog brige za budućnost svog naroda“.
- Zato istoričari političke zločine na Balkanu, koji su počinjeni iz najiskrenijih patriotskih pobuda, uglavnom povezuju s Rusima - potcrtava Andrijašević.
On podsjeća kako su danas drugačiji karakter obavještajno-bezbjednosnih institucija, unutrašnjopolitički, a posebno spoljnopolitički ambijent, te stepen uticaja javnosti.
- Ono što je ostalo isto to su krajnji ciljevi „posla“ koji treba obaviti u Crnoj Gori i, naravno, naručilac. Što je, recimo, bio krajnji cilj tog „posla“ u vrijeme knjaza Danila? Ukratko, da Crna Gora ni po koju cijenu ne izađe iz zone ruskog uticaja i da nastavi da vodi politiku koja odgovara Petrogradu. Knjaz Danilo je upravo to namjeravao da učini. Zato je pronađen čovjek koji je imao jak lični motiv da ga ubije, ali koji nije znao ko je naručilac posla - ispričao je on.
Izvor: CdM
