Energetska pića postala su dio svakodnevice mladih. Odavno ih ne konzumiraju samo na žurkama, u klubovima i diskotekama, već i na školskom odmoru uz užinu. Za masovnu upotrebu u velikoj mjeri su odgovorne reklame u udarnim emisijama, a djeca i tinejdžeri vole "adrenalinski naboj", koji osjete kada popiju energetski napitak.
* Odavno je poznato da ta pića nisu zdrava, ali je i dalje enigma u kojoj su mjeri opasna po zdravlje, naročito ako se uzimaju svakodnevno i u većoj količini?
- Ako se piju u umjerenoj količini, bez ikakvih dodataka, energetska pića ne moraju da ostave negativne posljedice. Međutim, problem je što se najčešće kombinuju sa alkoholom i amfetaminima. To uživanje bez granica ostavlja neželjene, uglavnom teške i ozbiljne posljedice - objašnjava dr Vesna Pantić - Palibrk, načelnik Jedinice za unaprjeđenje ishrane i kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu.
* Kako djeluju energetska pića?
- Najpopularnija pića su ona koja se najviše reklamiraju, a popularna su kod mladih jer brzo i efikasno otklanjaju umor, djeluju stimulativno, smanjuju stres i potrebu za snom. Zbog toga su omiljenija i odraslim osobama, zaposlenima i sportistima. U kombinaciji sa alkoholom ili drogama, samo kratkoročno izazivaju željeni efekat, dok dugoročno mogu da dovedu do drhtavica, oduzetosti i mišićne slabosti, nesvestice, pospanosti, nervoze, lupanja i ubrzanog rada srca, mučnine, povraćanja, glavobolje, grča bronhija, teškog disanja. Posljedica su nekada i smrtonosne, zbog čega je Evropski komitet za hranu u više navrata izdavao upozorenje da sa energetskim napicima moramo biti obazrivi!
* U čemu se ova pića razlikuju od osvježavajućih napitaka?
- Iako su sličnog ukusa kao obična osvježavajuća pića, energetska sadrže tri specifična sastojka, koji su pojedinačno ili zajedno prisutni u znatno većoj količini nego u ostalim namirnicama. To ih i čini potencijalno opasnim, a sastojci su kofein, taurin i D-glukuronolakton.
* Kako sporni sastojci djeluju na organizam?
- Kofein iz energetskih napitaka može da ubrza rad srca, pojača kontrakcije srčanog mišića i krvni pritisak. Na osnovu većeg broja studija, efekti se javljaju i pri unosu 6 mg kofeina na 1 kg tjelesne težine, što je posebno naglašeno prilikom vježbanja ili druge jače fizičke aktivnosti. U većini energetskih napitaka kofein je prisutan do 320 mg u litru. Odrasla zdrava osoba koja unese jednu do dvije limenke, po onome što piše na deklaraciji proizvoda, ne izlaže se velikom riziku prekomjernog unosa kofeina, pod pretpostavkom ga nije unosila i na drugi način, odnosno da nije pila kafu. U protivnom, kada se redovno unosi više kofeina, uz kombinaciju sa alkoholom, može doći do srčanih aritmija i maskiranja intoksikacije alkoholom. Ako uz ovo postoji i naglašena fizička aktivnost, što može da bude i igranje u diskoteci, a posebno sportski trening, povećava se mogućnost za nastanak srčanih problema, dehidracije i toplotnog udara.
* Kolike su normalne doze kofeina?
- Stručno mišljenje Evropske uprave za bezbjednost hrane (EFSA) je da doza od 3 mg na kilogram tjelesne težine za osobu od 70 kg, ne predstavlja rizik po zdravlje. Ista količina kofeina nije problematična ako se unosi najmanje dva časa prije intenzivne fizičke aktivnosti, u normalnim uslovima temperature i vlažnosti vazduha. Naravno, ako je odrasla osoba potpuno zdrava, doza može biti i duplo veća.
* Koliko kofeina smiju da unose djeca, adolescenti, trudnice?
- Kada djeca uzimaju energetski napitak, a inače ne konzumiraju velike sadržaje kofeina, mogu da imaju promjene u ponašanju. To se manifestuje kroz razdražljivost, nervozu, anksioznost. Isto se dešava i sa trudnicama. Zato na svakom pakovanju energetskog napitka i stoji upozorenje da nije za djecu i trudnice. Ipak, ne postoji dovoljno informacija o bezbjednom unosu kofeina za ove populacione grupe. Međutim, Francuska agencija za hranu, životnu okolinu, zdravlje i bezbjednost na radu (ANSES) je na osnovu prijavljenih neželjenih efekata kod konzumenata, posebno izrazila zabrinutost zbog "hronične upotrebe većih količina kofeinskih i energetskih napitaka" kod trudnica, dojilja, djece i adolescenata, kao i osoba opterećenih određenim bolestima.
* Koje su posljedice?
- Ustanovljeno je da kod trudnica postoji rizik za usporeni rast fetusa, a kod dojilja mogućnost da kofein dospje u mlijeko. Djeca i adolescenti mogu da dožive poremećaj spavanja i razvoj kofeinske zavisnosti tokom života. Ukoliko pretjerano uživaju u kofeinskim i energetskim pićima, mogu da se jave ozbiljne komplikacije kod kardiovaskularnih i psihijatrijskih bolesnika, oboljelih od neuroloških bolesti, pacijenata sa insuficijencijom bubrega i oštećenjima jetre.
* Kako djeluje sastojak taurin?
- Taurin je prisutan u enormnim količinama u energetskim pićima, a definitivne posljedice još nisu do kraja razjašnjene. Ova supstanca, koja je inače prisutna u hrani, naročito u plodovima mora i mesu, dnevno se unosi od 60 do maksimalno 400 mg, ali u energetskim napicima može da bude zastupljena do 4.000 mg po litru. Taurin je uključen u brojne fiziološke procese u organizmu, a uticaj velikih doza unetih kroz energetska pića još nije dovoljno poznat. Pretpostavlja se da utiče na promjenu ponašanja, povećava aktivnost, izaziva poremećaj motorike, što je vjerovatno posljedica njegovog dejstva na nivou centralnog nervnog sistema. Ali, da bi se znao precizan odgovor, neophodno je sprovođenje neuroloških studija kod ljudi.
* I sastojak D-glukuronolakton je dio energetskih pića?
- U odnosu na kofein i taurin, D-glukuronolakton ne sadrže baš sva energetska pića. Tamo gdje je prisutan, ima ga od 2.000 do 2.400 mg po litru, što je izuzetno velika doza, posebno kada se zna da ga u vinu, najbogatijem izvoru D-glukuronolaktona, ima svega 20 mg po litru. U namirnicama je zastupljen u malim koncentracijama, od 1 do 2 mg. Nažalost, uticaj ovolike količine ovog sastojka koji se unosi putem energetskih napitaka, nije dovoljno istražen. Naročito u interakciji sa kofeinom, taurinom ili alkoholom.
* Zašto se u javnosti stvara utisak da energetska pića nisu štetna?
- Iako ni za jednu od tri sporne supstance nije dokazano da je štetna, ne smijemo zaboraviti Paracelzusov princip da “količina supstancu čini toksičnom”. Shodno tome, moramo imati na umu da su i doze sastojaka u energetskim napicima značajno veće nego što ih unosimo kroz ishranu. Nauka još ne raspolaže podacima o dnevno prihvatljivim dozama kofeina, taurina i D-glukuronolaktona, koje se smiju unositi bez posljedica po zdravlje. Zato svuda u svijetu stručnjaci savjetuju izbegavanje ili makar oprez prilikom konzumiranja, posebno kada je riječ o mladim ljudima. (Z. Ostojić - Joksović, b92)
