Na konferenciji o socijalnim inovacijama, razvoju i dostupnosti aktivnim mjerama zapošljavanja koju su organizovali Unija slobodnih sindikata i Asocijacija za demokratski prosperitet - ZID, uz podršku Fondacije Friedrih Ebert, on je kazao da aktivne mjere za zapošljavanje olakšavaju ulazak mladih na tržište rada, jer su fokusirane na traženje odgovarajućih poslova.
Podsjetio je da je u Crnoj Gori dvije trećine stanovništva radno sposobno, a da je samo polovina zaposlena. Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić istakao je da se novac namijenjen sprovođenju mjera aktivne politike zapošljavanja znatno smanjuje, iako su one važan instrument uključivanja nezaposlenih na tržište rada.
“ Primjetno se smanjuje finansijska podrška namijenjena sprovođenju tih mjera, što ima ograničen uticaj na njihovu efektivnost. Budžet Zavoda za zapošljavanje za sprovođenje mjera koje je predložio ADP Zid je 2009. godine iznosio 13 miliona eura, a prošle 2,8 miliona eura “, rekao je Marić. Ocijenio je da će država u narednom periodu morati ozbiljno da se posveti problemu nezaposlenosti. Podaci Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković smatra da je alarmantno to što je toliko izražena nezaposlenost kod mladih u Crnoj Gori i to na duži period.
“ Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine u trećem kvartalu prošle godine iznosila je 34,5 odsto, što je duplo više od ukupne stope nezaposlenosti - rekao je Keković. Stopa nezaposlenosti među mladima od 15 do 29 godina iznosila je 41,3 odsto. - Čak 56,4 odsto mladih radi po ugovorima na određeno vrijeme, koji obično traju više od godinu. Stopa neformalne nezaposlenosti iznosila je 59,5 odsto, od čega 87,7 odsto rade na neformalnim radnim mjestima u formalnom sektoru, što predstavlja rad na crno “, kazao je on.
Iz USSCG zalažu se za to da se izdvoji više sredstava za aktivne mjere zapošljavanja i da socijalni partneri učestvuju u raspodjeli tih sredstava i kreiranju novih javnih politika i mjera.
“ Smatramo da je potrebno kreirati sistemski zakon, kojim će se definisati svi pojavni oblici radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se u zakonske okvire stavili i oni oblici koji već postoje, ali nijesu dovoljno predvidjeli kavalitet programa, kao i oni za koje smo svjedioci da se u praksi javljaju bez uporišta “, saopštio je Keković.
On je kategoričan da iz Zakona o radu treba izbrisati član koji upućuje na takozvani volonterski ugovor, a smatra i da treba izmijeniti Zakon o volonterskom radu, tako što bi se izjednačio sa plaćenim radom. Zaključio je da je u Crnoj Gori prisutna praksa da se kroz formu volonterskog rada zloupotrebljavaju i eksploatišu mladi ljudi.
POBJEDA
