Ona je, na međunarofnoj konferenciji u Bugarskoj, kazala da je od osnovanja, 1963. godine, uloga Ustavnog suda bila da doprinese poštovanju ustavnosti i zakonitosti i realizaciji vrijednosti i ciljeva poželjne – idealne države.
„Naša se demokratija, s novim Ustavom donijetim 2007. godine, odlučnije uputila ostvarivanju ideje vladavine prava. Ovaj period u razvoju ustavnog sudstva u Crnoj Gori mogao bi se nazvati periodom prihvatanja i izgradnje evropskih ustavnih standarda“, rekla je Lopičić.
Kako je kazala, vršenje ustavnih nadležnosti dovodi do različite uloge Ustavnog suda u životu savremene Crne Gore, kao pravne države.
„Sud usaglašava i „harmonizuje“ pravni poredak države, odnosno obezbjeđuje jedinstvo u višeslojnom i složenom pravnom sistemu Crne Gore koga čine norme nacionalnog i međunarodnog prava“, rekla je Lopičić.
Prema njenim riječima, novinu u pogledu promjene uloge i nadležnosti Ustavnog suda donijele su odredbe Ustava kojima je utvrđena neposredna zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda od Ustavnog suda putem ustavne žalbe.
„Ova funkcija promjenila je karakter Ustavnog suda, praveći istovremeno jasnu prekretnicu u njegovom radu“, ocijenila je predsjednica crnogorskog Ustavnog suda.
Lopičić je kazala da je, odlučujući po ustavnoj žalbi, Ustavni sud ne samo kao zaštitnik individualnih prava i sloboda na nacionalnom nivou, već i zaštitnik pravnog dostojanstva države u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava i pred drugim međunarodnim institucijama.
„Naravno, da je zaštita ljudskih prava bila i ostala primarna funkcija sudske vlasti, kao nezavisne i samostalne, ali se ta vlast u savremenim evropskim zemljama ne može vršiti bez neposredne primjene i tumačenja ustava, u čemu je uloga ustavnih sudova nezaobilazna“, poručila je Lopičić.
Izvor: Mina
