Riječ je o eksperimentalnom uvođenju tzv. temeljnog univerzalnog dohotka, već poznatog pod engleskom kraticom UBI (universal basic income), piše zagrebački "Večernji list".
Za neke je temeljni dohodak zamka koja će poslodavcima omogućiti da otpuštaju zaposlene mirne savjesti, a za druge zamajac koji će povećati potrošnju i iskorijeniti siromaštvo.
U svakom slučaju, utopijski san u kom niko nije na ulici, nije gladan i ima siguran prihod svakog mjeseca za koji ne mora ispuniti nikakve uslove širi se i u drugim zemljama i eksperimentalno isprobava u nekim mjestima u Holandiji i Kanadi, a o tome se raspravlja i na Novom Zelandu.
Finci su o tome diskutovali do 9. septembra, a sad, i bez analiziranih rezultata rasprave, idu u primjenu od 1. januara 2017. Tako će slučajnim izborom između nezaposlenih koji primaju novčanu naknadu biti izabrano njih 2000 i svaki će dobiti 560 eura mjesečno. Nakon dvije godine biće upoređeno ponašanje te grupe nezaposlenih s jednakom grupom koja će i dalje primati redovnu novčanu naknadu s biroa, koja takođe iznosi 560 eura. Razlika je u tome što će se testirani moći zaposliti a da im prihod od 560 eura i dalje ostane, dok ostali nezaposleni gube pomoć ako nađu posao.
O ideji uvođenja temeljnog dohotka za svakoga već se decenijama raspravlja i ističe kako bi se time iskorijenilo siromaštvo u zemljama u kojima hrane i odjeće, pa i stanova, zapravo ima i previše pa se čini perverznim što mnogi trpe tešku oskudicu.
Zanimljivo je da se za temeljni dohodak zalažu i neki neoliberalni ekonomisti, još od Miltona Fridmana. Ideja je da temeljni dohodak dobije svako ko ne zaradi dovoljno za život, a bila bi određena i granica prihoda nakon koje bi se temeljni dohodak vraćao državi.
Ali, ima i onih koji tvrde da je temeljni dohodak za svakoga neoliberalna zamka, kojom bi se postiglo da poslodavci mogu otpuštati mirne savesti i bez društvenog pritiska. Tako bi mogli zadržati samo najmanji broj zaposlenih koji bi onda i sami radili pod teretom prijetnje da će završiti na temeljnom dohotku koji vjerovatno neće biti dovoljan za život srednje klase, koji bi uključivao automobil, godišnje odmore, školovanje djece...
U Švajcarskoj je narod na referendumu u junu većinom od 77 posto odbio uvođenje temeljnog dohotka, no inicijatori su zadovoljni što se o tom pitanju u konzervativnoj Švajcarskoj uopšte ozbiljno razgovaralo. Tamo su ambicije bile previsoke, predlagali su čak 2.500 švajcarskih franaka mjesečno.
(Vijesti.ba/NN)
