"Bez rodne revolucije koja aktivno uključuje muškarce, popunjavanje određenih mjesta na listi tek je korak ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti", kazala je Vujović agenciji MINA.
Ona je, komentarišući do sad objavljene izborne liste Demokratske partije socijalista i Demokrata, ukazala da su žene na obje liste raspoređene na svako četvrto mjesto kako bi se ispoštovao zakon, sa tek po jednim izuzetkom na prve 44 pozicije.
Ona je navela da, kako se lista bliži kraju, ženska imena postaju učestalija.
"Ako ovaj princip zauzmu i druge partije i koalicije, uzimajući u obzir projekcije rezultata iz jula 2016. godine, poslanice će zauzeti 22,2 odsto mjesta u parlemantu, što će predstavljati blagi napredak. Međutim, i dalje ćemo biti zemlja ispod svjetskog prosjeka po zastupljenosti žena među poslanicima", kazala je Vujović.
Ona je dodala da svjetski prosjek značajno raste godinama.
Vujović je podsjetila da važeći Zakon o izboru odbornika i poslanika zahtijeva da jedan pol na izbornoj listi bude zastupljen sa najmanje 30 odsto, a da na izbornoj listi među svaka četiri kandidata/kinje prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedan kandidat/kinja, pripadnik/ca manje zastupljenog pola.
Vujović smatra da bi argument da su žene nezainteresovane za politiku trebalo sagledati iz ugla benefita poslaničkih funkcija.
Kako je kazala, sa strane gledano, djeluje da je jednostavnije biti poslanica nego uspješna naučnica, umjetnica ili ljekarka, dok su sve te profesije značajno slabije plaćene.
"Dok su političke partije zatvorene za ravnopravno angažovanje žena, nevladinim sektorom dominiraju liderke koje su politički svjesne, obrazovane, stručne i snažne u svojim stavima", smatra Vujović.
Ona je saopštila da je zanimljivo je da je u istraživanju iz decembra 2014. godine Centra za monitoring i istraživanje stav građana bio da ljude generalno, bez obzira na pol, politika privlači zbog ličnih interesa, moći, novca, ugleda i statusa u društvu.
"Ipak, dok rijetki građani smatraju da muškarce motiviše boljitak zajednice, značajan je udio građana koji smatraju da žene ulaze u politiku da bi donijele pozitivne promjene zajednici, ili doprinijele procesu postizanja ravnopravnosti polova", rekla je Vujović.
Ona je navela da žene, ipak, sebe tek treba da shvate ozbiljno.
Kako je kazala, u pogledu opšte populacije, muškarci čine manjinu, a ipak uspijevaju da žene u političkim funkcijama marginalizuju, stavljajući ih kao znakove interpukcije na svako četvrto mjesto na svojim, muškim listama za poslaničke funkcije, zarad ispunjavanja pravila izborne gramatike.
"Trenutnim poslanicama, koje doprinose da se promijeni odnos prema ulozi žena u politici se takođe mora odati priznanje", ocijenila je Vujović.
Ona se nada će se one u narednom periodu izboriti za pozicije na listama koje ne oslikavaju nužnu primjenu zakona.
"Potrebno je usmjeriti do narednih izbora pažnju ne na političke partije, već na žene - podsticati veću vidljivost značaja poslanica, podizati političku obrazovanost žena, prepoznavati doprinos žena u politici, ne samo kroz djelovanje političkih partija, stipendirati žene koje žele da budu aktivne u politici i obezbjeđivati im adekvatno obrazovanje i uvezivanje i mijenjati opšti ambijent za rad žena" saopštila je Vujović.
Kako smatra, važno je prekinuti populističku politiku prema ženama.
"Ženama koje planiraju proširenje porodice ili podižu djecu ne bi smijela biti dovoljna „dodjela nagrada za uspješno obavljen posao uprkos okolnostima“ u vidu penzija za majke sa troje ili više djece. Ženama ne treba naknada tokom par mjeseci trudnoće od 200 EUR", rekla je Vujović.
Ona je poručila da žene nijesu samo majke i da majke nijesu samo majke, već imaju i druge potrebe i druge sposobnosti.
Prema riječima Vujović, ženi koja je majka treba ponuditi sistem koji joj pruža podršku tokom odrastanja djece, promoviše podjelu kućnih obaveza i daje materijalno ugroženim porodicama adekvatne subvencije.
Kako je kazala, platne liste treba da budu što transparentnije kako bi se umanjila mogućnost razlike u primanjima među polovima.
"Ukupno poboljšanje rodne ravnopravnosti i socio-ekonomskih uslova vodiće autentičnoj i zastupljenoj poziciji žena u parlamentu", poručila je Vujović.
Ona smatra da, kada je zakon u pitanju, treba podići ljestvicu na svaku treću poziciju na listi kandidata za poslanike, na kojoj se mora naći žena.
Vujović je podsjetila da su žene dobile pravo glasa i pravo da budu birane za predstavničke funkcije dobile 1946. godine.
Pravo predstavljanja su koristile od prvog saziva Narodne skupštine Narodne Republike Crne Gore, ali u izrazito niskom procentu u odnosu na muškarce.
Pravo da glasaju su iskoristile prvi put 1990. godine, na prvim višestranačkim izborima nakon pada komunističkog režima.
Žene, njih oko 50 hiljada, učestvovale su aktivno u Narodnoosolobodilačkoj revoluciji.
"Čak 12 hiljada žena iz Crne Gore je tokom Drugog svjetskog rata boravilo u logorima ili zatvorima. Ipak, priliku da uživaju u benefitima poslaničkih fotelja, dobilo je samo nekoliko žena koje su nakon rata činile tri do pet odsto ukupnog broja poslanika", ukazala je Vujović.
Ona je dodala da je njihov broj je tokom vremena, do 1990. godine, rastao i do 15 odsto.
"Danas, u parlamentu imamo 17,3 odsto žena, najmanji procenat zastupljenosti među zemljama bivše Jugoslavije. Ujedno smo i ispod svjetskog prosjeka od 22,9 odsto u 2015. godini", precizirala je Vujović.
Ona smatra da je to jedan od snažnih pokazatelja mačizma političke scene.
"Među zastupljenijim političkim partijama u crnogorskom parlamantu, nijednu ne vodi žena", dodala je Vujović.
