To je zabrinulo građane, a operateri su poručili da utvrđuju sve okolnosti, te da svi koji dobiju poruku ne bi trebalo da je otvaraju, već da je izbrišu.
Nakon tog događaja građani pitaju: Kako je to moglo da promakne operaterima, da li se ovo dešava i drugima, da li može da izazove štetu na uređajima korisnika...
Pokušali smo da pronađemo odgovore na neka od pitanja.
“..Zabranjeno je slušanje, prisluškivanje ili čuvanje sadržaja i podataka o komunikaciji, odnosno njen prekid ili nadzor od strane drugih lica, bez pristanka korisnika te komunikacije“. To je član 172. stav 2. Zakona o elektronskim komunikacijama koji bi, po mišljenju eksperta za telekomunikacije Predraga Boljevića, trebalo da bude odgovor na pitanje kako operateri nijesu primijetili čudan sadržaj i čudne poruke.
''Ovako zapisana odrednica znači da je sadržina bilo koje poruke, nebitno da li je SMS ili MMS povjerljiva, za operatora zakonski nedostupna i istoj ne smije ni pod kojim uslovom pristupiti, čuvati ili čitati bez znanja i saglasnosti onog ko je poslao i onog ko je prima'', objašnjava Boljević.
Tako da operator ne može da zna, dodaje on, da li je poruka koja se nađe na njegovom serveru, a namijenjena je njegovom pretplatniku, prazna ili ne, maliciozna, zlonamjerna, kontaminirana, na osnovu čega bi je smio presresti i ne dozvoliti joj da stigne do primaoca.
''Operator koji bi to uradio odmah bi ušao u zonu krivične odgovornosti, sa veoma velikom izvjesnošću gubitka licence i plaćanja velike odštete kroisnicima'', objašnjava Boljević.
Pojava koja se desila kod nas nije rijetka u svijetu, kaže Boljević.
''Čak bi se moglo reći da se radi uobičajnom i očekivanom incidentu, koji prema trenutno dostupnim informacijama nije imao štetnih efekata po korisnike'', ocjenjuje on.
Nakon što su korisnicima stigle čudne poruke, nagađanja su išla od toga da će se svima koji su otvorili u telefonima pojaviti virusi, pa čak do terorizma. Boljević kaže da je sve mouće, ali da je panika apsolutno nepotrebna.
''To je mogao da bude napad na server operatera, da je neko znači pokušao da napadne server, pa je onda server sam slao poruke, ili da je neko došao do kontakata i podataka određenog broj akorisnika, i to je moguće. A ciljeva takvog''napada'' je mnogo. Sve je moguće, i svemu se treba nadati, ali panika je apsolutno nepotrebna, štetna i suvišna. Ponekad osim finasijskog ili materijalnog cilja, maliciozna poruka ili komunikacija može imati i socijalni cilj unošenja nemira i nesigurnosti u određenu populaciju'', objašnjava Boljević.
Napominje da uvijek kada su posrijedi takve poruke, ili poruke čudne sadržine koje nam stižu, najbolje je da ih izbrišemo, bez otvaranja, savjetuje Boljević
''Umjesto zantiželje ili pohlepe koja nas u najviše slučajeva potaknu da pogledamo o čemu se radi ili odgovorimo „...davno izgubljenom striku koji nam milione ostavi...“, mi ćemo svaku komunikaciju koja je inicirana od nepoznatog ili neidentifikovanog izvora, odbiti, obrisati ili ignorisati i informisati matičnog operatora preko službe informacija o pokušaju uspostavljanja komunikacije ili pristizanja poruke i zatražiti informaciju što uraditi u svakoj konkretnoj situaciji'', poručuje Bojević.
Iako se još ne zna tačan razlog pristizanja poruka, Bojević kaže da se odmah može reći da namjera nije dobra.
''Mnogo je razloga, i mnogo vremena i prostora bi nam trebalo da ih sve ili veći dio pobrojimo, ali ono što ih sve jednoznačno određuje jeste činjenica da se nijedan razlog ne može podvesti pod dobrom namjerom onog ko šalje, već naprotiv. Radi se o porukama zlonamjerne sadržine, koje isključivo i jedino imaju za cilj da za račun njenog pošiljaoca, a na štetu primaoca urade nešto na uređaju na koji ih pohrani primalac, protivno u većini slučajeva ekonomskim interesima, primaoca. Recimo da preuzimu podatke lične prirode, dokumenta, slike, video zapise, ugovore, projekte ili djelove projekata, patenata, ili podatke o bankovnom račun primaoca ako uređaj koristi za elektronsko plaćanje'', saopštava Boljević u razgovoru za naš portal.
Kaže i da je obaveza operatera da sazna ko je pošiljalac takvih poruka.
''Nema potrebe da se naslućuje, oprator ima mogućnosti i u obavezi je na osnovu 168. stav 1, ctatat:
„...da preduzima odgovarajuće tehničke i organizacione mjere radi obezbjeđenja integriteta svoje mreže, kao i radi zaštite sigurnosti, odnosno neprekidnog pružanja svojih usluga, a sa drugim operatorima i mjere potrebne radi zaštite sigurnosti elektronske komunikacione mreže i usluga...“ kraj citata. Znači pred operatorom je obaveza da sazna tačan izvor i da ubuduće spriječi slične akcije sa te lokacije ili iz te mrežne grupe ili mreže konkretnog operatora i da nas o tome posredstvom svoje mreže ili sredstava masovne komunikacije obavijesti i edukuje o postupcima u slučajevima da se nešto slično u budućnosti desi'', ocjenjuje Boljević.
I kada bude otkriven izvor, ne mora da znači da će pristizanje čudnih poruka građanima prestati. To ne znači da je opasnost otklonjena - nije. ''Sigurno da će isti malicozni izvor, kad utvrdi da je identifikovan, promijniti lokaciju, mrežu ili operatora i pokušati ponoviti napad, ukoliko ovaj ne da očekivane rezultate'', zaključio je Boljević.
Antena M
