POBJEDA: Kako vidite politiku proširenja u kontekstu aktuelne situacije u Uniji, koju opterećuju problemi Bregzita i migrantske krize? KAČER: Lično ne vjerujem u zamor od proširenja. Proširenje je jedno od ključnih stubova evropskog projekta, to je politika otvorenih vrata koja nas je sve zajedno približila slobodnoj i jedinstvenoj Evropi. To je bila nevjerovatno važna motivacija za sve zemlje našeg regiona, koja nas je izvela na pravi put i vratila tamo gdje smo od početka pripadali. Postkomunistička trauma nikada ne bi izblijedjela da nijesmo imali čvrstu perspektivu punopravnog članstva u EU i NATO. I sada nakon toliko godina u nekim oblastima nas i dalje gura naprijed. Da li bismo ikad mogli da zamislimo koliko loše bi bilo da smo skrenuli sa evropskog puta? Iako svi razumijemo da najteži teret reformi moraju iznijeti oni koji žele da se priključe EU, politika proširenja je isto toliko jednako značajna EU. Ne postoji interakcija tako uspješna i velika poput evropskih integracija. Mi nikada nećemo riješiti problem koliko god oni teški bili izgrađivanjem ograda i u fizičkom i u mentalnom smislu. Odustajanje od politike proširenja bilo bi kao pucanje sebi u stopala. To bi zaustavilo Evropu, unazadilo je i predstavljalo veliki udarac za evropsku kredibilnost. Često me podilaze žmarci kada čujem pojedine političare koji pričaju kolika će onda EU biti ukoliko se otvori i primi sve aspirante. A da nijesmo do sada bili otvoreni, Unija nikada ne bi ni do pola materijalizovala naša četiri stuba slobode na kojima zasnivamo evropsko društvo. Takođe, moram dodati da istrajavanje na ideji slobodne Evrope ne smije zanemariti pitanje bezbjednosti. Čak naprotiv, što budemo otvoreniji to moramo ozbiljnije i sofisticiranije pristupati pitanjima sigurnosti. Evropa nikada nije bila bliža situaciji da se potpuno zatvori i da nije u stanju da vidi značaj otvorenosti za nove ideje i nove članove koji će njoj donijeti dobro. Moram reći da će problemi EU biti svakako na agendama pojedinih zemalja mnogo više nego proširenje. Sada je specifično vrijeme za one koji žele da skrenu pažnju Evropi sa onih stvari koje su najvažnije. Međutim, postoji jedan veliki argument koji ne dozvoljava da se agenda proširenja skloni sa dnevnog reda. Taj faktor smo mi. Mi pamtimo koliko je pozitivnog članstvo u EU donijelo našem narodu. Na ove činjenice se stalno moramo podsjećati. Takođe, Slovačka kao dio Šengena i eurozone predstavlja advokata Zapadnog Balkana u EU. Još više, Slovačka kao predsjedavajuća EU politiku proširenja stavila je kao jedan od prioriteta predsjedavanja. Postoji zajednički dogovor da održimo živom politiku otvorenih vrata na EU agendi, za to se zalažemo i u okviru Višegradske grupe. Snažno se za to zalažemo i nećemo dozvoliti nikakav skepticizam po ovom pitanju.
POBJEDA: Kako komentarišete situaciju na Balkanu? Srbija je otvorila prva poglavlja, dok je Crna Gora lider sa otvorena 24 poglavlja. Srbija je imala izbore, Crnu Goru na jesen čekaju, može li to uticati na dinamiku integracija?
KAČER: Najteže je održati reformski put i biti posvećen državnim prioritetima. Slovačka je kroz sve to prošla i za to je potrebno mnogo odricanja. Sva administracija mora biti posvećena evropskim zadacima. S druge strane, EU mora održati obećanje, pružiti podršku onim članicama koje zatvore sva poglavlja i budu spremne za prijem. Zemlje Centralne Evrope u EU neće odustati od svog posla da podsjećaju članice EU i Alijanse da nikada ne smiju odustati od proširenja. To će biti ključno za budućnost EU, njenu kompetetivnost i dugovječnost. POBJEDA: Terorizam je globalna prijetnja, ima li međunarodna zajednica efikasan odgovor? KAČER: Ne znam da li međunarodna zajednica ima odgovor na pitanje terorizma. Znam da imamo sve neophodne alate da se borimo protiv ovoga i to često nije pitanje novca. Imamo novca. U suštini je pitanje da li smo spremni da ga koristimo onako kako treba. Na primjer, zemlje EU troše za svoje odbrambene budžete koliko i Rusija i Kina zajedno. Da li vidimo rezultate tih ogromnih troškova? Da li se osjećamo bezbjednije? Koliko tragičnih događaja mora da nas upozori da moramo mnogo više zajednički da radimo i da svako od nas da individualni doprinos.
POBJEDA: Kako komentarišete dostignuća NATO samita u Varšavi i GLOBSEC-a?
KAČER: Kad govorimo o Samitu u Varšavi, pozdravljam odluku Alijanse za jačanje vojnog prisustva na istoku, kao i uspostavljanje inicijalnih operacija za NATO raketni štit. Takođe ono što je još važnije je što radimo na jačanju kolektivne sajber bezbjednosti i što nastavljamo da jačamo naše trupe u Mediteranu kako bi se borili protiv migrantske krize. Potrebno nam je još više takvih zajedničkih aktivnosti. Takva vrsta saradnje i sinergije je baš ono o čemu mislim kada vidim Evropu u budućnosti. Avganistan takođe ostaje u fokusu NATO-a, drago mi je što je Ukrajina još pod NATO radarima, posebno zbog sve agresivnijih akcija Rusije. Što se tiče GLOBSEC-a, ne mogu biti srećniji što je konferencija izrasla u renomirani globalni bezbjednosni forum. Radio sam sa sjajnim timom na konferenciji i većinu zasluga prepuštam njima. Ove godine smo uspjeli da organizujemo i dodatni mali GLOBSEC na marginama Samita u Varšavi i značajnim imenima koja su uveličala našu konferenciju.
POBJEDA: Da li će proces ratifikacije Pristupnog protokola Crne Gore sa Alijansom biti dovršen do kraja godine?
KAČER: Volio bih da bude tako, ali to govori idealista u meni, realista kaže da će proces ratifikacije vjerovatno biti završen u rano proljeće 2017. godine.
Izvor: Pobjeda
