Svijet

BALKANSKA PREPUCAVANJA: Čija je Majka Tereza?

Nakon što je papa Franjo danas proglasi sveticom Majku Terezu, dvije balkanske zemlje posebno su slavile kanonizaciju žene koju obje strastveno prisvajaju.
Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

BALKANSKA PREPUCAVANJA: Čija je Majka Tereza?
Portal AnalitikaIzvor

I dok je Majka Tereza širom svijeta poznata po svom radu sa siromašnima u Kalkuti, o njenim korijenima se uzavrelo raspravlja u jugoistočnoj Evropi, gdje je odrasla.

Majka Tereza rođena je kao Agnes Gondža Bojadžiju (Agnes Gonxha Bojaxhiu) 1910. u Skoplju, tada dijelu Osmanskog Carstva, a danas glavnom gradu Makedonije. Majka joj je bila etnička Albanka porijeklom s Kosova. Ali, o korijenima njenog oca najviše se raspravlja: većina ljudi, posebno u Albaniji, tvrdi da je i on bio etnički Albanac, iako neki Makedonci kažu da je bio Vlah. Ta prepirka odražava stara etnička suparništva na Balkanu. Susjedne zemlje, Albanija i Makedonija, takmiče se u prisvajanju svetice i dobitnice Nobelove nagrade za mir - obije zemlje imaju spomenike, saobraćajnice i bolnice koje nose njezino ime.

- Ona je rođena u Skoplju, ali se nikada nije izjašnjavala kao Makedonka. Uvijek je govorila o svojim albanskim korijenima i svojoj univerzanoj misiji - kaže albanski istoričar Moikom Zećo.

Makedonci, pak, kažu da je mjesto rođenja veoma važno.

- Zovemo je Skopjanka jer znamo da je naša - rekla je direktorica vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Valentina Božinovska.

Regija se dramatično promijenila od rođenja Tereze. Turska vladavina je davna prošlost, prošla su dva svjetska rata, uspon i pad komunizma i Jugoslavije, te balkanski ratovi devedestih.

Tereza je krštena rimokatolkinja, što je u Skoplju bila manjinska religija. U tom gradu provela je djetinjstvo, ali je rano odlučila da će se posvetiti vjerskom životu. Napustila je dom sa 18 godina i preko Zagreba, čija je počasna građanka kasnije postala, stigla je u Samostan Sestara Loretskih u Dablin. Odatle će se 1929. zaputiti u Indiju.

Tridesetih godina prošlog vijeka njena majka i sestra preselile su se u Tiranu. Komunistički diktator Enver Hodža nije dopustio Terezi da ih posjeti... Albaniju je prvi put posjetila 1989, poslije Hodžine smrti, i obišla grobove članova svoje porodice i zgradu u kojoj su živjeli.

Genc Zajmi (78) i danas živi u toj zgradi i sjeća se kako mu je Terezina majka pokazivala njena pisma puna ljubavi.

- Neprihvatljivo je da Makedonija smatra Majku Terezu simbolom nacije - tvrdi on.

Većinski muslimanska Albanija proglasila je datum Terezine beatifikacije 2003. državnim praznikom.

- Slavni ljudi pripadaju cijelom čovječanstvu, ali oni imaju i svoje korijene, imaju narode s kojima su povezani krvlju - rekao je albanski pisac Ismail Kadare.

Makedonija nije ništa manje ponosna na slavnu kćerku Balkana. Spomen dom Majke Tereze u Skoplju, izgrađen na mjestu gdje je krštena, dnevno privlači 500 posjetilaca.  I ta, većinski pravoslavna, zemlja na nekoliko načina proslavlja Terezinu kanonizaciju, uključujući i posebnu misu papinskog izaslanika 11. septembra. Narodna banka izdaće prigodnu srebrnu komemorativnu kovanicu u njenu čast.

- Ona je ovdje rođena, školovana, živjela je tu, ovdje se igrala sa svojim prijateljicama, činjenica je da je iz Skoplja - kaže 28-godišnja Skopljanka Maja Vaneska.

Majka Tereza je četiri puta kratko posjetila Makedoniju prije smrti 1997, a Božinovska kaže da je simbol „kulturnog ujedinjenja“ Makedonije, u kojoj su četvrtina stanovništva etnički Albanci. Napetosti između dvije etničke grupe nijesu rijetkost, a Albanci su se posebno žalili kada je na spomeniku Majki Terezi u Skoplju natpis uklesan na makedonskom i engleskom, čime je ignorisan ključni dio njenog identiteta.

A što je na tu temu govorila sama Tereza?

- Krvlju, ja sam Albanka. Građanski, ja sam Skopjanka. Državljanstvom, ja sam Indijka. Vjerom, ja sam katolikinja. Svojim pozivom, pripadam svijetu. Srcem, pripadam u cijelosti Isusu.

Kada je Albanija službeno zatražila da se tijelo Majke Tereze prenese i pokopa u Tirani, Indija, čija je državljanka bila od 1951. godine, to je glatko odbila.

- Ona je pokopana u svojoj zemlji - poručile su tamošnje vlasti.

Renata Kutera Zdravkovska, direktorica spomen doma u Skoplju, tvrdi kako je jasno da je nacionalnost Majci Terezi malo značila.

- Mislim da bi bila duboko nesretna da čuje ovakvu raspravu.

Izvor i foto: Jutarnji.hr/HinaRupak De Chowdhuri/REUTERS

Ne propustite nijednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika