Prema istraživanjima Klimatološkog instituta Australije ove promjene će dovesti do 50-postotnog smanjenja proizvodnje kafe do 2050. godine, i odumiranja kafe do 2080. godine.
Postoje jaki dokazi da rast temperatura i promjena padavina već sada utiču na prinose, kvalitet, štetočine i bolesti, a što bitno utiče na ekonomsku sigurnost u nekim regijama koje se ekonomski oslanjaju na proizvodnju kafe, stoji u izvještaju Instituta.
Kafa je važna kultura na globalnom nivou i drugo najvijrednije dobro koje izvoze zemlje u razvoju, čija je vrijednost u 2015. godini dostigla 19 milijardi američkih dolara. U cijelom svijetu na dan se popije 2,25 milijarde šoljica kafe.
Preko 120 miliona ljudi u više od 70 zemalja oslanja se kafu kao izvor prihoda, a većina od 25 miliona uzgajivača kafe su mali uzgajivači. 'Ako se ne udruže neće imati dovoljno kapaciteta za adaptaciju na topliji svijet. Tržište će zbog toga postati nepredvidivo i nestabilno', piše u izvještaju.
Vodeće svjetske kompanije kao što su Lavazza i Starbucks javno su priznale da postoje rizici od klimatskih promjena za poslovanje kafom. Većina država kojima je izvoz kafe važan ekonomski faktor kao što su Honduras, Nikaragva, Vijetam i Gvatemala najteže su pogođene klimatskim promjenama.
"Ovo nijesu problemi koji bi mogli da se dogode u budućnosti, oni se događaju sada', rekao je Mario čeruti iz Lavazze. (Jutarnji)
