“Još uvijek nisu pronađena tijela najmanje desetorice izbjeglica koji su u maju 1992. nezakonito uhapšeni u Herceg-Novom i izručeni pripadnicima oružanih snaga Republike Srpske, kao ni 14 žrtava otmice iz voza u stanici Štrpci i jedne žrtve zločina u Kaluđerskom lazu. Nije poznato da je zvanična Crna Gora aktivno pomogla pronalaženje posmrtnih ostataka ovih ljudi. Navedeni zločini su i nepotpuno i nestručno procesuirani u Crnoj Gori, što je dovelo do toga da samo jedna osoba bude osuđena, i to za zločin u Štrpcima”, saopštavaju oni.
HRA podsjeća i na zaključke Komiteta UN za prinudne nestanke o prvom izvještaju Crne Gore o primjeni Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prinudnih nestanaka, koji su usvojeni u međuvremenu i apeluje da se oni primjene.
Komitet je u zaključnim razmatranjima u septembru 2015. godine izrazio zabrinutost "zbog informacija iz više izvora koje ukazuju na propuste u procesuiranju ratnih zločina, koji su doveli do oslobađanja većine optuženih, a koji dovode u pitanje mjere koje je država preduzela da suzbije nekažnjivost", podsjećaju oni.
“ Posebno je ukazano na nedostatak istraga komandne odgovornosti i različitih oblika saučesništva, što je dovelo do nekažnjivosti osoba na višem nivou komandne strukture. Crnoj Gori je preporučeno da sve slučajeve prinudnih nestanaka izvršene od državnih službenika ili osoba pod njihovom kontrolom u kontekstu oružanih sukoba na teritoriji bivše SFRJ istraži temeljno i nepristrasno bez daljeg odlaganja, i da se oni čija se odgovornost utvrdi, uključujući najviše predstavnike vojnih i civilnih vlasti, kazne u skladu s težinom zločina”, dodaju iz HRA.
Komitet je, kažu oni, apelovao na Crnu Goru da aktivno sarađuje sa državama u regionu na pronalasku nestalih osoba i potrazi za odgovornima za ratne zločine, kao i da obezbijedi da Specijalno državno tužilaštvo bude i obučeno i opremljeno da istražuje i procesuira ratne zločine. Ali, ne samo to.
“Komitet je apelovao na Crnu Goru da obezbijedi reparacije za sve žrtve ratnih zločina i preduzme odgovarajuće izmjene zakona da bi ih uskladila sa Konvencijom”, podsjećaju oni.
Ove izmjene uključuju da se prinudni nestanak propiše kao posebno krivično djelo uz adekvatnu kaznu; da se propišu definicija žrtve i prava žrtve, koja uključuju i to da nestala osoba ne mora biti proglašena za umrlu da bi njeni srodnici ostvarili imovinska prava i druga prava iz porodičnih odnosa, itd.
Crna Gora do 18. septembra ove 2016. godine treba da izvijesti Komitet o onome što je preduzela na primjeni ovih preporuka.
