Izmještanje ikone iz prostora Plave kapele u Vladinom domu na Cetinju u pećinu na Novoj džadi iznad Manastira, međutim, u javnosti je probudilo mnoga pitanja i spekulacije.
Prema očekivanjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, projekat će doprinijeti procvatu vjerskog turizma u zemlji. Na pitanje, da li će novi dom ikone doprinijeti jačanju njenog kulta, kako među stranom, tako i domaćom javnosti, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov za portal Antena M kaže:
"Ja spadam među skeptike kada je riječ o vjerskom turizmu koji treba da se razvija na kultu ikone Bogorodice Filermose. U svijetu mase vjernika uglavnom privlače čudesna pojavljivanja Bogorodice (Lurd, Fatima, Medjugorje...) i svetačke mošti (Ostrog)."
Bivši direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore, likovni kritičar Mladen Lompar, tvrdnju da će Nova džada postati centar vjerskog turizma, vidi samo kao izgovor zagovornika ideje preseljenja.
"Za takav vjerski turizam, vezuje se čudotvorstvo, nečiji susret sa Bogorodicom u nekoj Davinčijevskoj viziji, njen dodir, glas ili bilo kakva opipljiva scena. Sama slika nije dovoljna za takav vjerski turizam", kaze Lompar.
Čilikov dodaje da je prema njegovom uvjerenju bolja da ikona bude izložena u posebnom hramu zajedno sa dvije druge svete relikvije koje se nalaze na Cetinju – rukom Sv. Jovana Krstitelja i Česticom Časnog Krsta. "Ja sam više puta u javnosti saopštio da smatram da joj je mjesto u posebno izgrađenom hramu dostupnom hrišćanima svih konfesija i posjetiocima bilo kojih religioznih ubjeđenja."
Ono što profesor Čilikov takođe vidi problematičnim jeste sama lokacija. Ikona će se, naime, novim projektom naći iznad Cetinjskog manastira.
"Cetinjski manastir je ne samo vjerski već i kulturni i politički simbol Crne Gore novoga vijeka. Ekskluzivni, veoma skupi projekat uređenja pećine iznad manastira umanjio bi spomenične i istorijske vrijednosti Cetinjskog manastira što je po mom mišljenju više nego nedopustivo", navodi Čilikov.
Shodno tome, na simboličkoj ravni mu je izbor pećine teško prihvatljv jer, kako kaže, ne postoji ta turistička dobit koja bi degradirala kulturno-istorijski simbol jedne zemlje koja ne bi ugrozila njen moralni kredibilitet.
Mladen Lompar takvu odluku naziva udarom na svijest jer se, kaže, najveća crnogorska svetinja tretira kao drugorazredni spomenik.
Sagovornici portala Antena M skreću pažnju i na samu bezbjednost pećine. Premda je urađena studija prema kojoj je pećina bezbjedna, "mnogi Cetinjani su skeptični da pećina neće opet poplaviti, uključujuci mene", dodaje Čilikov.
Za Lompara je to razlog više da ikona ostane u Plavoj kapeli, koja je, kako navodi "specijalno uređen trezorski prostor za Filermosu, i idealno je mjesto za jednu umjetničku i vjersku relikviju. A prostor Cetinjske pećine, mora biti adaptiran i u njemu stvoreni svi mikroklimatski uslovi kakve mora po muzeološkim principima imati slika, sama po sebi ugrožena milenijumskim trajanjem."
Predsjednik crnogorskog PEN centra podsjeca i da se čuvene ikone, poput Vladimirske bogorodice ili Svetog trojstva Andreja Rubljova, čuvaju u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.
"Da Vinčijeva, Ticijanova i druga remek djela religioznog karaktera u galerijama širom svijeta, i sama po sebi su magijski objekti za turizam. To znaci da je i Plava kapela mnogo prihvatljivija i pogodnija za kolone vjernika", smatra Lompar.
Jedna od najznačajnijih relikvija hrišcanskog svijeta se, prema legendi o nastanku, vezuje za jevanđelistu Luku Smatra se najstarijom sačuvanom slikom majke Hristove.
Ona je za sve ove vjekove prezivjela mnogo šta. Na hodočasnickom putu ka Jerusalimu, vjernike su branili vitezovi, a medju njima i Viteški red Svetog Jovana Jerusalimskog. Oni su, kako se pretpostavlja, ikonu, kao i česticu Casnog krsta i ruku Jovana Krstitelja ponijeli sa sobom iz Jerusalima na ostrvo Rodos, koje je bilo posljednja hodočasnicka stanica. Kult je nastao na brdu Filermo, na kojem je crkva bila posvecena slici svetog Luke, a bogorodica postala zaštitnica. I odatle je, uslijed turskih napada, morala opet u egzil.
Ikona Filermosa sa Rodosa je 1522. zbog turske okupacije prenesena u Italiju, a zatim u Francusku..
Kada su Malteški vitezovi sa španskim kraljem Karlom Petim napravili dogovor oko svog novog sjedišta, ikona Filermosa je smještena na Maltu, gdje je bila gotovo tri vijeka. Onda je Napoleon okupirao Maltu 1789, a ikona s malteškim vitezovima stiže u Rusiju.
Ruski car Pavle Prvi postaje zaštitnik malteških vitezova, a ikona Bogorodice Filermose dobija bogato, novo zlatno ruho optocenom dragim kamenjem.
Nakon Oktobarske revolucije, preko Estonije ide u Dansku gdje je ruska majka kraljica izbjegla.
Ove hrišćanske svetinje su u Danskoj od 1919. do 1928. godine,zatim su godinu dana u Berlinu, a potom ih Marija Fjodorovna donosi, na proputovanju za Svetu Goru, na Dvor u Beograd 1929.godine, gdje su bile do aprila 1941.godine, a od tada do danas su u Crnoj Gori.
Ikona Bogorodice Filermose predata je 1978 godine Muzejima Cetinja, sada Narodnom muzeju Crne Gore.Od 2002. godine, ikona Bogorodice Filermose je u Plavoj kapeli u zgradi Narodnog muzeja Crne Gore.
Detalje izmještanja i ostale reakcije na projekat čitajte naredne sedmice na portalu Antena M.
Antena M
