„Crna Gora je imala procentualno najveći broj političkih zatvorenika u ozloglašenom zatvoru na Golom otoku u Hrvatskoj, jednom od najbrutalnijih mjesta stradanja na kojem su zvijerski mučeni i ubijani tadašnji protivnici komunističkog režima. Do danas u Crnoj Gori nije donešen adekvatan zakon kojim bi se rehabilitovali i obeštetili Golootočani ili članovi njihovih užih porodica, iako je Vlada obećavala da će ovo pitanje uvrstiti na svoju agendu, a na što je obavezuje i Deklaracija iz 1992. koja je usvojena u Skupštini Crne Gore.
Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope iz 2006. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka i Rezoluciju o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sistema, što dodatno obavezuje na ustanovljavanje dana sjećanja. Osim toga, CGO podsjeća da je Evropski parlament, donio preporuku kojom je naglasio da svaka zemlja treba da odredi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima i to prilagodi sopstvenoj istoriji i tradiciji, što je međunarodni standard koji bi se trebao nužno poštovati. S tim u vezi, Crna Gora ima obavezu pamtiti crnogorske žrtve komunističkog režima, odavanjem počasti, a pogotovo za stradale na Golom otoku, kao i drugim žrtvama komunističkog režima i ratova.
Kultura sjećanja je bitan element suočavanja sa prošlošću i njome se na određeni način doprinosi zadovoljenju pravde za žrtve.Stoga je važno pokazati veći stepen političke volje da se kontinuirano sprovode aktivnosti u cilju razvijanja kulture sjećanja i jačanja mira, a što će CGO raditi i ubuduće, samostalno ili u partnerstvu sa organizacijama u Crnoj Gori i regionu“ navodi se u saopštenju CGO.