Svjetski humanitarni dan obilježava se od 2009. godine.
Iz Banke hrane se ukazali da se obilježavanjem ovog dana povećava svijest o nužnosti pomaganja ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, ali i odaje počast i zahvalnost onima koji pomažu.
„Svijet se danas nalazi u humanitarnoj krizi. Zato je potrebno da udružimo snage i pružimo ruku solidarnosti jedni drugima i mobilišemo globalnu zajednicu“, poručili su iz te organizacije.
Kako su naveli, upravo je to bio razlog održavanja prvog Svjetskog humanitarnog samita ove godine.
„Ono što se čulo na samitu je da ljudi širom svijeta, nerijetko u istim mjestima, imaju potpuno različite uslove života“, saopštili su iz Banke hrane.
Navodi se da je istaknuta potreba da svako na globalnom nivou preuzme političku, moralnu i ekonomsku odgovornost za dešavanja i probleme u svijetu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Ban Ki Mun je, kako je saopšteno, podsjetio kako su se potrebe za humanitarnom pomoći u posljednjih 15 godina povećale za 12 puta i dostigle cifru od 245 milijardi dolara, upozoravajući da će "nažalost krize biti nastavljene."
Predsjednica Banke hrane, Marina Medojević, kazala je da u fondaciji od osnivanja, prije šest i po godina , rade na promociji humanosti i solidarnosti i pomažu donacijama najugroženije.
„Na ovaj dan apelujemo da se posveti više pažnje onima koji sami sebi ne mogu pomoći i koji nemaju vremena ni prostora da se bore za svoja prava jer su u svakodnevnoj borbi za preživljavanje", istakla je Medojević.
Iz Banke hrane su se zahvalili svim ljudima velikog srca koji pronalaze vremena za dobra djela i izrazili nadu da će ih svake godine biti sve više.
„Naše fondacija na današnji dan želi da građane podsjeti da je humanost ljudska dužnost i obaveza. Čovjek je velik koliko daje. Treba davati od srca onim ljudima koji su u teškoj životnoj situaciji i bez pomoći. Svakome se može dogoditi: bolesti, neimaština, bankrot, potresi, poplave, nesreće , razne tragedije“, kazali su iz te organizacije.
Oni su podsjetili i institucije da se moraju stvoriti povoljni uslovi i mehanizmi za podsticanje filantropije.
Prema njihovim riječima, obrazovanje i školski sistem su ključni.
„Sa djecom u vrtićima i školama treba mnogo više raditi i razgovarati o filantropiji – na njima razumljiv način. Potrebno je uvesti obavezno volontiranje u skolama i fakultetima, jer volontiranje osnažuje pojedinca i doprinosi stvaranju snažnijih zajednica, pružajući usluge isključenima“, ocijenili su iz Banke hrane.
Kako su ukazali, po svjetskom indexu darivanja „World Giving Index“ Crna Gora godinama ne zauzima zadovoljavajuću poziciju.
„Ne mislimo da je problem isključivo u nemaštini i nedostatku slobodnog vremena iako se ne mogu zaobići ovi veoma važni razlozi o lošoj poziciji naše zemlje“, naveli su iz Banke hrane.
U Crnoj Gori je, kako su ukazali, evidentan nedostatak znanja o filantropiji, manjkavoj edukaciji djece i mladih, nesprovođenju nacionalnih kampanja o filantropiji koja uključuje odgovorno darivanje, volontiranje, ulogu fondacija u društvu, kao i društvenu odgovornost poslovnog sektora.
„Zadužbinarstvo skoro da ne postoji u Crnoj Gori danas.Veću solidarnost i humanost pokazuju ljudi slabijeg materijalnog statusa što nije uobičajeno u svijetu“, ističu iz Banke hrane.
Poručuju da je potrebno podstaći oživljavanje i razvoj solidarnosti i humanosti i filantropije i radi na jačanju svijesti o značaju ulaganja u opšte dobro i zajednicu.
(Mina)
