Sa svih funkcija zvanično se povukao 2008, nakon što je teško obolio, a vlast je prepustio svom bratu Raulu.
Kubanska vlada ne priprema nikakvu veliku proslavu. Nema mitinga, parada, niti posjeta stranih državnika povodom Kastrovog rođendana. Tim povodom, naime, na Kubi će biti upriličene manje muzičke svečanosti i izložbe fotografija u Kastrovu čast, prenio je AP.
Najveći događaj je, prema toj agenciji, nastup dječjih horova.
Vlada nije saopštila ni da li će na taj dan da objavi fotografije ili video snimak Kastra koji se posljednji put u javnosti pojavio u aprilu ove goidne, na završnici kongresa Kubanske komunističke partije.
"Uskoro ću biti kao i svi drugi. Svima nam jednom dođe čas, ali ideje kubanskih komunista će i dalje živjeti", rekao je Kastro u završnici tog kongresa čime je praktično proglasio svoju smrt.
Kongres je tada, na prijedlog njegovog brata, odlučio da radni vijek jednog političara ne može biti duži od 70 godina starosti, kako bi se otvorio prostor za mlađe naraštaje.
Kastro je rođen 13. avgusta 1926. (prema nekim izvorima - 1927) u mjestu Majari na porodičnoj plantaži šećerne trske, na kojoj je i sam radio sa svojim ocem. Pravo je doktorirao 1950. na Univerzitetu u Havani. Bio je veliki prijatelj sa Če Ge Varom.
Dolaskom na vlast Kastro je bio veoma neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Američkim Državama, koje su se prijateljski odnosile prema njegovom predhodniku Batisti i često se miješale u unutrašnje poslove Kube dok je on bio na vlasti.
Nakon što je Kastrova vlada nacionalizovala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Američke Države su prestale da kupuju kubanski šećer i uvele ekonomski embargo prema Kubi.
SAD su 1961. pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica da zbace Kastra s vlasti u invaziji na Zaliv svinja, ali bez uspjeha. Možda i kao posljedica te invazije slijedila je Kastrova izjava u decembru 1961. godine: „Ja sam marksista-lenjinsta i ostaću to do svoje smrti“.
(B92)
