Politika

ANALIZA: Ko je iznenađen radikalnim otporom opozicije Kosova prema razgraničenju sa Crnom Gorom

Godinu poslije potpisivanja Bečkog sporazuma o razgraničenju između Crne Gore i Republike Kosovo - ništa nije razriješeno. Kosovskom parlamentu od avgusta prošle godine fali još pet poslaničkih glasova da bi se obezbijedila dvotrećinska većina za konačnu verifikaciju, pa je prekjučerašnja odluka da se zasijedanje odloži za septembar bila očekivana.
ANALIZA: Ko je iznenađen radikalnim otporom opozicije Kosova prema razgraničenju sa Crnom Gorom
Portal AnalitikaIzvor

To je sve što su mogli da učine predsjednik Hašim Tači i premijer Isa Mustafa, jer im vladajući koalicioni potencijal nije bio dovoljan za realizovanje dvije veoma važne, međunarodno preuzete, obaveze: sporazumima o formiranju Zajednice srpskih opština i o razgraničenju sa Crnom Gorom.

Relevantni Pobjedini sagovornici iz Prištine, upozoravali su mjesecima unazad da se ,,crnogorski slučaj“ našao u nezgodnom i teško prihvatljivom paketu, pa bi u jednom trenutku - da se flagrantno ne dezavuiše koncept trostruko starijeg Briselskog sporazuma koji su potpisali ga Aleksandar Vučić, Hašim Tači i Ketrin Ešton - mogao poslužiti kao izgovor radikalnih političkih opcija za blokadu svih parlamentarnih procedura, vezanih za međunarodne ugovore sa susjedima. Sticajem okolnosti ili lošom procjenom- učinilo se da bi najmanje problema moglo da bude sa crnogorsko- kosovskim razgraničenjem, tim prije i tim više što je početna pozicija bila nesporna: granice se uspostavljaju na osnovama administrativnih linija zasnovanih po bivšem Ustavu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije!

To je bio ,,diktat“ međunarodne zajednice i ni jedna od strana nije mu se usprotivila.

Naprotiv: Murat Meha, predsjednik Komisije Kosova, od prvog dana je bio izričit da ni jedan centimetar teritorije Republike nije ,,izgubljen niti bilo kome predat, pa ni državi Crnoj Gori“. Isto ponavljaju i predsjednici Tači i Mustafa, a dok je bila na funkciji, sa njima se bez ikakvih ograda slagala i bivša predsjednica Kosova Atifete Jahjaga. Istovremeno, dokument o razgraničenju dobio je apsolutnu podršku međunarodnog faktora i dodatnu stručnu verifikaciju nezavisnih eksperata. Potvrđeno je, naime, da ni na jednoj od linija razgraničenja nije došlo do odstupanja od granič- nih tačaka iz 1974. pa bi svaka eventualna korekcija značila faktičko poništavanje Bečkog sporazuma. U političkom smislu, iz ambasada najuticajnijih zemalja u Prištini stižu upozorenja da protivnici Sporazuma svojim radikalizmom mogu ugroziti dosadašnje stabilno dobre odnose između dvije države, a zabrinutost je tim veća što kosovske vlasti još nijesu pronašle adekvatne mehanizme za deblokadu procesa verifikacije.

(Opširnije čitajte u današnjoj Pobjedi)

Portal Analitika