Prema posljednjim podacima Uprave za bezbj ednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori je zabilježeno 212 slučaja bolesti kvrgave kože goveda. U kolašinskoj opštini, gdje se bolest i dalje se širi, stanje u stočnom fondu je alarmantno. Najlošija situacija je na katunima Goleš i Ljevišta gdje, kako je kazao Dnevnim novinama veterinar Saša Drljević, trenutno ima 20 oboljelih grla.
"Izlazimo na teren i po određenoj proceduri vršimo zakopavanje uginulih goveda, što dalje od naseljenih mjesta, izvora, rijeka... Mještani nam odmah javljaju čim grlo oboli ili ugine", kazao je Drljević i dodao da meso u prehrambene svrhe nije za upotrebu sedam dana, mlijeko je najbolje prokuvavati, dok se se sir i kajmak ne trebaju koristiti sve dok traje epidemija.
On tvrdi da je upoznat sa jednom od odluka gdje je opština dužna da već početkom maja zaprašuje grad od komaraca, ali da se sad sa svim tim zakasnilo.
Bolje je, kaže, i sad to da se učini i bar nešto pokuša, mada je šteta na području opštine ogromna.
Veljko Bulatović domaćin iz sela Trebaljeva nadomak Kolašina koji je do izbijanja ove epidemije posjedovao mini farmu ostao je samo na jednom grlu.
"Naša farma je potpuno uništena od ove bolesti. Tri su nam muzne krave na farmi uginule, a ostala je samo jedna junica. Nije ovako samo kod mene, već u cijelom selu. Veliki je broj oboljelih krava, situacija je i u drugima selima i katunima ista, ako ne i lošija. U kolašinskoj opštini stočni fond je potpuno uništen, nije se pravovremeno intervenisalo. To je trebalo da se uradi još u maju. Odmah je trebalo krenuti sa vakcinacijom, no niko na to nije obraćao pažnju. Dobro se još prije toga znalo da se bolest kvrgavih krava u zemljama okruženja već pojavila, naši su se oglušili na tu pojavu", kazao je Bulatović.
On tvrdi da se javnost ne obavještava o pravom stanju sa terena, jer je broj uginule stoke mnogo veći nego što se javlja preko javnih glasila.
Za nadomještanje štete nastale ovom epidemijom, kako je objasnio, trenutno se vrši procjena i kako se ona obavlja za sada se može reći da se drže neke sredine.
"Te su procjene na nekom srednjem nivou, ali ako se bude vršila revizija te procjene, onda tu neće biti ništa. Oni planiraju da se uvezu krave koje koštaju po 3.000 eura, ali one su lošije od naših krava, njihov kvalitet je takođe loš, a one nijesu prilagođene da bi živjele na ovim područjima. Recimo, iako je jedna sad od već uginulih mojih krava imala 14 teladi, neko bi rekao da je stara, a nije. Ona je meni davala 25 litara mlijeka dnevno, tako da niko od nas neće prihvatiti te uvozne krave, jer to su krave sa farmi navikle na prehranu i pitome trave, dok je kod nas oštra planinska i divlja trava, zato i imamo najkvalitetnije mliječne proizvode", istakao je Bulatović.
Za njih su, kako je kazao, jedino prihvatljive autohtone domaće planinske krave.
Za domaćine i proizvođače mliječnih proizvoda šteta je ogromna, kaže Bulatović, koji je i proizvođač lisnatog sira. Kako će dalje oni proizvođači, kojima su jedini prihodi bili od proizvodnje mliječnih proizvoda, kaže, ostaje da se vidi.
U Ministarstvu odbacili optužbe
U Ministarstvu podsjećaju da se propisani postupak koji sprovode nadležni organi u slučajevima humanog usmrćivanja i neškodljivog ukljanjanja oboljelog goveda ni u jednom segmentu ne podudara sa “opisom pritužbi građana".
Kada je riječ o informacija ma da se vlasnicima oboljelih i usmrćenih životinja nudi stoka kao kompenzacija, u Upravi za bezbjednost hrane kažu da prvi put čuju za takvu ideju.
“Već smo više puta saopštili da će se, shodno Zakonu o veterinarstvu, naknada štete vršiti prema tržišnoj vrijednosti štete koja je nastala humanim usmrćivanjem životinje. Držaoci životinja su prema tom zakonu dužni da podnesu zahtjev za nadoknadu štete. Uprava za bezbjednost hrane, veterinarsto i fitosanitarne poslove je za svako usmrćeno govedo formirala petočlanu komisiju. Shodno izvještaju komisije, Uprava vrši procjenu štete i isplaćuje nadoknadu", dodaju u Ministarstvu.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja napominju da ne postoji nikakva opasnost za potrošnju mlijeka i proizvoda od mlijeka koji se nalaze na tržištu.
“Na zaraženom gazdinstvu se sve životinje kod kojih se potvrdi bolest odmah humano usmrćuju, a proizvodi od goveda zatečeni na tom domaćinstvu se uništavaju, tako da ne postoji nikakva mogućnost da se ti proizvodi nađu na tržištu. Mlijeko koje potiče od životinja sa gazdinstava koja se nalaze u mjestima koja su proglašena zaraženim, odnosno ugroženim mora se termički obraditi tj. prokuvati sve dok se ova područja ne proglase slobodnim od ove bolesti. Za gazdinstva koja se nalaze van ovih područja nema nikakvih ograničenja za korišćenje mlijeka i proizvoda od mlijeka ni sada ni nakon sprovedene vakcinacije", ističu u Ministarstvu. Na tržištu se, napominju oni, ne smije naći sir i mlječni proizvodi proizvedeni bez termičke obrade porijekom iz zaraženih i ugroženih područja.
Zakopavanje uginule stoke pod nadzorom komisije
U bjelopoljskoj opštini ovih dana aktuelno je zakopavanje uništenih krava oboljelih od kvrgave kože.
Penzioner iz bjelopoljskog naselja Medanovići nedaleko od Opšte bolnice Marko Hajduković koji je sa suprugom Ljiljanom uzgajao jednu kravu ispričao je za Dnevne novine da je grlo vakcinisano 6. avgusta.
"Već sjutradan primijećene su promjene na životinji i obavijestili smo veterinarsku ambulantu ‘Grandov'. Veterinari su odmah došli i uzeli uzorak krvi koji je supruga lično odnijela na analizu u Podgoricu. Sjutradan je javljeno da je nalaz pozitivan i da je krava oboljela od kvrgave kože", priča Hajduković.
S obzirom na to da je to bila njihova jedina krava, dodaje, nije bilo potrebe da se izoluje.
"Prekjuče je došla komisija sa teškom mehanizacijom da bi propratila zakopavanje životinje koje su veterinari uspavali injekcijom. Odredio sam lokaciju na svojoj parceli i uginula životinja je zakopana po svim propisima na dubini od tri metra. Obaviješten sam da ću ubrzo dobiti i rješenje koje ću uz svu prikupljenu dokumentaciju proslijediti resornom ministarstvu. Inače, od komisije sam obaviješten, da će za kravu biti isplaćeno 800 eura, iako je dosta izgubila na težini od pojave smptoma oboljenja, kao i 150 eura u vidu nadoknade za mlijeko za vrijeme dok se nije muzla zbog oboljenja", kazao je Hajduković.
Nadležni je, smatra on, trebalo na vrijeme da reaguju kako bi spriječili širenje ove opasne bolesti i to kad su prvi slučajevi zabilježeni u susjednim zemljama.
Dnevne novine
