Ministar finansija, Raško Konjević kazao je da je cilj tog zakona da omogući poreskim dužnicima da izmire dug a da nastave rad, kako ne bi otišli u stečaj i likvidaciju čime bi i država imala manje šanse da naplati svoja potraživanja.
On je rekao da bi radna verzija zakona mogla biti završena do kraja avgusta.
Konjević smatra da bi se takvim postupkom izbjegla selektivnost, jer bi u program mogli da učestvuju svi koji se prijave na javni poziv.
“To bi bio posljednji pokušaj države da toleriše poreski dug, a svi oni koji ne bi bili dio programa bili bi od države rigorozno kažnjavani. Time bi se ispravila višegodišnja nepravda prema urednim poreskim platišama. Neplaćanjem poreza ugrožava se konkurentnost i tolerisanje duga u prethodnim godinama ozboljno je narušilo konkurentnost i neuravnopravan položaj stavilo firme koje posluju u skladu sa poreskim pravilima”, objasnio je Konjević.
Tim zakonskim rješenjem dala bi se poslednja šansa dužnicima da u višegodišnjim ratama vraćaju svoj dug uz obaveze da uredno izmiruju obaveze.
Od sadašnjih 770 miliona EUR poreskog duga, 200 miliona se odnosi na preduzeća i preduzetnike nad kojima je proglašen stečaj ili im je prestala registracija.
“Da smo imali takav zakon ranije u primjeni, bio bi manji poreski dug. Nevjerovatno da naše poreske vlasti nijesu ranije čule za takve mogućnosti. Po ugledu na Letoniju, primijenili bismo osnove iz njihovog programa poreskog podsticaja koji je odobrila Evropska komisija (EK)”, kazao je Konjević.
U Crnoj Gori je postojao propis koji je u određenim slučajevima i uslovima omogućavao reprogram na godinu.
U zakonu iz Letonije omogućeno je dužnicima u 2012. godini da na 60 mjesečnih rata plate dug koji je dospio do 1. septembra 2010. godine, a država se odrekla zatezne kamate i 90 odto kazni za reviziju koje postoje kod njih.
“Dobra stvar kod tog zakona je to što se on primjenjuje u jednoj zemlji EU kao dio njihovog programa ekonomske stabilizacije i što je EK u pregovorima sa letonskim vlastima konstatovala d ate mjere poreske politike nijesu selektivne, da su jednake za sve i da ne predstavljaju državnu pomoć. To znači da ćemo imati minimalne pregovore sa EK u vezi sa primjenom zakona i da se n ate mjere neće odnositi složene norme kao za državnu pomoć”, naveo je Konjević.
Zakon iz Letonije predviđa ista pravila za sve dužnike, odnosno podjelu ukupnog dopsjelog duga na određeni dan na najviše 60 mjesečnih rata, a minimalni iznos plaćanja mjesečno po vrsti poreza bio je 71,6 EUR.
Na taj način mogli su odložiti plaćanje poreza na dohodak, dobit, dodatu vrijednost, nekretnine, kao i duga nastalog na osnovu akciza, carinskih taksi, doprinosa za socijalna osiguranja i koncesija na prirodne resurse.
Poreskim dužnicima tolerisano je da sa uplatama rata kasne najviše dva mjeseca, a nakon toga bi bila obračunata puna zatezna kamata i kazna za poresku reviziju.
Neke od razlika koje mogu biti u crnogorskoj verziji zakona su plaćanje jednog dijela poreskog duga unaprijed, a sadšnji predloj je deset odsto.
Kada radna verzija bude završena, predviđena je javna rasprava i konsultacije sa udruženjima privrednika i socijalnim partnerima. (mina)
