Odluka GP URA da izađe iz Vlade izbornog povjerenja, nakon nepuna tri mjeseca, rizičan je politički potez, smatraju politički analitičari Zlatko Vujović i Boris Raonić. Vjeruju, međutim, da, je URA, vrlo moguće, politički kalkulisala i zbog toga donijela odluku o izlasku.
“Veoma je teško opravdati taj potez, ako iza njega ne stoji neki velik razlog. Kada govorimo o tome, to je prije svega, ono što se odnosi na ulazak GP URA, SDP-a i Demosa u Vladu, potreba vraćanja povjerenja u izborni proces, razlog koji se odnosi na regularnost izbora. Mislim da je ovo u ovom trenutku previše rano. Ja ovaj potez URA-e vidim, prije svega, kao potez u cilju povećavanja njihovih šansi u izborima, odnosno u predizbornoj kampanji, jer očigledno je iz današnje perspektive da postoje male šanse za stvaranje većeg kolacionog bloka. Ako nema koalicje, makar ove tri partije, onda URA mora da razmišlja koji je njen interes”, kazao je Vujović za TVCG.
Predsjednik Građanske alijanse, Boris Raonić, smatra da potez URA-e govori da opozicija nema zajedničke sinhronizacije i djelovanja.
“Sve ovo što smo do sada gledali, a to su samostalni izlasci u javnost i dolasci do odluka bez sinhronizacije sa ostalnim partijama, govori o tome da akteri koji čine ꞌtrojkuꞌ, sve manje čine trojku. Sve se manje može govoriti i koristiti termin ꞌtrojkaꞌ jer ozbiljni partneri ovakve stvari ne rade niti polemišu putem medija, već sjednu dogovore i nakon toga to sprovedu u djelo”, ocijenio je Raonić.
Analitičari kažu da bi opozicionari u Vladi trebalo da iskoriste priliku i iskontrolišu sve što mogu pred izbore, posebno birački spisak, koji kontrolise MUP na čijem je čelu Demos-ov ministar.
“Mislim da je urađeno mnogo toga dobrog otkada je na čelu MUP-a Danilović, posebno kada govorimo o čišćenju biračkih spiskova i kontoli. I ukoliko bi se oni povukli sa jedne takve pozicije, postavlja se pitanje kako bi mogli eventualno da osporavaju rezultate izbora, ako neko ko je upravljao odustaje od pozicije. Kada govorimo o SDP-u jasna je namjera te partije da i dalje štite poziciju u vlasti i štite svoje ljude koji su i dalje ostali u najvećem dijelu na pozicijama koje su imali tokom koalicije s DPS-om”, ocjenjuje Vujović.
Raonić je ukazao na mogućnost izbora koju ima opozicija.
“Oni imaju više stvari koje mogu da urade u ovom momentu: mogu neki da napuste Vladu, mogu da bojkotuju sjednice kojima predsjedava premijer Milo Đukanovic, mogu da ostanu u Vladi, mogu da po dubini zadrže kadrove, a da ministri napuste Vladu... Šta će odlučiti od svega ovoga najmanje je bitno, bitno je da oni koji vrše kontrolu, rade konkretno, da se kontroliše tamo gdje zbilja ima zloupotreba, a ne neke stvari koje gledamo i koje opterećuju javnost ovih dana, jer se tako gubi energija na nebitnim stvarima. Tako jedino možemo zbilja imati u Crnoj Gori, nakon uvođenja višestranačja, izbore koje niko neće osporavati”, smatra Raonić.
Do izbora su ostala 73 dana i otvaraju se mnoge dileme. Opozicija nikada razuđenija...
Analiticari kažu je gotovo nemoguće da se opozicija objedini, a za to navode više razloga. Između ostalog, međusobno nepovjerenje i suprotstavljena mišljenja lidera, evidentni su. Ali, postoji mogućnost saradnje po dvije opozicione partije i njihovo koaliranje, pred oktobarske izbore.
“Niko ozbiljan unutar opozicije ne smatra da je moguća jedna velika koalicija. Prosto podjele su toliko velike da niko ne pokušava to. U javnom diskursu primjećujemo neke suprotne stavove i izjave. Svi ti subjekti imaju potpuno različite interese”, kazao je Vujović.
Malo je vjerovatno da će opozicija da ulazi u koalicije, smatra Raonić.
“Prvenstveno zbog toga što među liderima vlada veliko nepovjerenje, drugo zato što i ondje gdje postoji solidna saradnja ne postoji sinergetski efekat. Glasači koji bi glasali te ljude nijesu jedinstveni i vrednosnom sistemu, tako da, kako sada stvari stoje, mi ćemo imati sigurno makar šest opozicionih lista. Imacćmo veliki broj partija koje će imati jednocifren broj mandata, ali i onih ispod cenzusa i to će ići na ruku DPS-u”, dodaje on.
Demos i SNP bi mogli biti koalicija, smatraju analitičari, ali ni to se ne smije uzeti sa sigurnošću.
“SNP bi mogao pomoći Demosu da učvrsti biračko tijelo, da na taj način delegitimiše napade DF-a. To Demos ne moze sa SDP-om, iz prostog razloga što Krivokapićeva partija upravo može biti poluga napada Fronta”, kazao je Vujović za TVCG.
Analiza pokazuje da bi na osnovu programa mogli u koaliciju SDP i URA. No, za Raonića, to je malo vjerovatno.
“Oni imaju slične programe, ali znamo da je tu velika istorija konflikata koji su postojali među njima, takođe ove posljednje odluke, koje se donose ovih dana, ne idu na ruku jačanju tog partnerstva”, kazao je Raonić.
Oni koji se bave političkom analizom u Crnoj Gori nedosmisleno kažu da postojeća situacija ide u korist najjačoj partji, DPS-u.
Lider Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, više puta je ponovio da se njegova partija sprema za samostalan nastup. U slučaju da se ipak odluče za predizbornu saradnju, mogući partneri u vlasti su Bošnjačka stranka, albanske partije, HGI, zatim je vrlo očekivano da se u vlasti nađu i SD i Pozitivna Crna Gora, te Liberalna partija.
“Ja bih tu vrstu procjene dao kada vidim ko su nosioci izbornih lista. Kada to bude poznato, nakon 16 septembra, onda će biti vrlo jasno odrediti rezultate izbora i podršku. Imacemo pet, šest, opozicionih lista i to ide na ruku DPS-u koji ce zahvaljujući Dontovoj formuli iskoristiti maksimum od glasova koji se budu rasuli”, ocijenio je Raonić.
Vujović smatra da, ukoliko bi opozicione partije samostalno nastupile, onda je potez DPS-a da izađe samostalno.
“U tom slučaju postoji velika vjerovatnoća da će se rasuti dio glasova koji bi birači dali opoziciji. Međutim, ukrupnjavanje opozicije moglo bi promijeniti strategiju DPS-a, koji bi tražio koalicione parntere, koji bi mu garantovali da će ta lista preći više od 50 posto”, kazao je Vujović.
On ne isključuje mogućnost da su se DPS i Pozitivna prilikom glasanja o povjerenju Vladi, krajem januara, dogovorili o modalitetima izborne saradnje.
“Ne može se sa sigunošću znati šta su se DPS i Pozitivna dogovorili prije glasanja o povjerenju Vladi. Najlogičnije je da su dogovorili zajednički nastup na narednim izborima. Zašto, jer je bilo tada više nego jasno da Pozitivna ne može sama preći cenzus, a bilo je teško očekivati neku drugu koaliciju”, dodao je Vujović.
Kako sada stvari stoje, ovo bi mogli biti izbori s rekordnim brojem listi. Teoretski je moguće da ih bude i preko 15.
Pravo glasa ima 530 840 birača. 16. oktobar će brzo, a po svemu sudeći čeka nas mnogo pregovora i dogovora te, u najmanju ruku, komplkovana i “vruća” politička jesen.
Izvor: rtcg.me
