Kosovska vlast i opozicija prvi put danas suočavaju stavove u raspravi po spornom pitanju demarkacije sa Crnom Gorom. Rasprava se održava u zgradi Skupštine, ali se radi o naučno-stručnoj raspravi i ona neće donijeti obavezujuće odluke, već samo preporuke.
"Kosovo nije izgubilo ni metar svoje teritorije. Takođe, želim da pojasnim da su institucije Kosova radile demarkaciju, a ne ponovno pisanje istorije", naglasio je Tači, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je dodao da kosovske vlasti "vjeruju kartama NATO-a, a ne jugoslovenskim stručnjacima".
"Danas se ne radi samo o pitanju demarkacije sa Crnom Gorom, već o političkoj zrelosti i sposobnost Kosova da djeluje u skladu sa međunarodnim obavezama", poručio je Tači i dodao da bez demarkacije neće biti liberalizacije viza za Kosovo.
Kako je Tači kazao, razgraničenje je jedan od uslova državnosti.
"Republika Kosovo mora da zadovolji ovaj kriterijum i da definše granice sa svim susejdnim zemljama, uključujući i Crnu Goru. Stoga, bez jasnih granica, nema ni vizne liberalizacije", rekao je on prenosi RTK.
Njegov govor bojkotovali su poslanici opozicionog pokreta Samoopredjeljenje, prenosi RSE.
Mustafa: Ahtisarijev plan obavezuje na poštovanje granice
Premijer Kosova Isa Mustafa je rekao da do sada nije dokazano da je Kosovo demarkacijom granične linije izgubilo ni jedan centimetar svoje teritorije.
Ponovio je da svi oni koji imaju dokaze da je Kosovo izgubilo i jedan centimetar to treba da predstave argumentovano i sa dokazima.
Sa rasprave u Skupštini Kosova (foto: AA)"Poslije potpisivanja sporazuma prošle godine kao premijer pozvao sam da se dokumentuje svaka moguća informacija da je bilo koja imovina, javna ili privatna, za koju je plaćen porez na Kosovu, prešla sada u vlasništvo Crne Gore", kazao je Mustafa, prenosi Beta.
On je rekao da plan međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija Kosovo obavezuje na poštovanje granice shodno Ustavu Kosova iz 1974. godine i dodao da obilježavanje granice sa susjedima doprinosi bezbjednosti i miru u regionu.
Veselji: Dobrosjusedski odnosi veoma važni
Predsjednik Skupštine Kadri Veselji je ocijenio kao uspjeh što su se svi predstavnici vlasti i opozicije konačno okupili.
"Ovo je način kako trebamo da funkcionišemo i kako da se suočimo sa svim argumentima i činjenicima. Ovo je veoma dobra mogućnost da se unutar zgrade Skupštine Kosova suoče argumenti u vezi označavanja državne granice, kako bi našim partnerima poslali poruku da smo demokratsko društvo", kazao je Veselji.
On je kazao da se ovom raspravom šalje poruka svim susjedima da su dobrosjusedski odnosi veoma važni za Kosovo.
"Zainteresovani smo da imamo dobre odnose sa Crnom Gorom koja je bila među prvima u priznanju Kosova. Zaitneresovani smo da imamo dobre odnose i sa ostalim državama. Vršimo maksimalne napore da postignemo što bolje odnose i sa Republikom Srbijom", istakao je Veselji.
Poslije govora trojice najviših zvaničnika Kosova predstavnici Državne komisije za demarkaciju i stručnjaci koji je osporavaju imaju po dva sata vremena da predoče sve argumente za i protiv demarkacije.
Poslije toga, tokom rasprave, šefovi poslaničkih grupa imaju po deset minuta da predstave svoje stavove, dok poslanici imaju na raspolaganju pet minuta da iznesu svoja mišljenja.
Predviđeno je da pred kraj rasprave obje strane predoče svoje predloge zaključaka. Ono što bude zajednički predlog biće prihvaćeno, ono što je nemoguće usaglasiti ostaje otvoreno.
Žutom bojom označena je teritorija koju je CG dobila demarkacijom, a plavom koju je dalaPrištinski dnevnik Zeri objavio je juče da se očekuje da naučno-stručna konferencija o demarkaciji granične linije između Kosova i Crne Gore dovede do oštrog suočavanja u parlamentu.
Stavove vlade Kosova predstaviće Državna komisija za demarkaciju, a pretpostavlja se da će poslanici opozicije i njihovi stručnjaci insistirati na činjenici da demarkacijom Kosovo gubi oko osam hiljada hektara.
Za ratifikaciju Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom potrebna je dvotrećinska većina u kosovskom parlamentu, koja je inače upitna, s obzirom da se i jedan broj vladajuće koalicije protivi sporazumu.
Razgovori o razgraničenju traju od 2011, a prethodno sporazum o tome Priština je potpisala sa Makedonojom i Albanijom. (Portal RTCG)
