Kultura

STJEPČEVIĆ: Ideje za budućnost Solane postoje, ali je potreban rok

Ukoliko stvarno želimo da riješimo pitanje budućnosti Solane u Ulcinju, smatram da nam je potreban konkretan rok. To je tokom debate u Kotoru rekao i moderator Siniša Vuković – kao neko ko se razumije u konflikte. Dakle, da bi se riješio svaki konflikt, potreban je rok, a da li je od godinu, dvije, tri – to u ovom trenutku uopšte nije toliko bitno, kazao je za Portal Analitika Marko Stjepčević.
STJEPČEVIĆ: Ideje za budućnost Solane postoje, ali je potreban rok
Portal AnalitikaIzvor

Mladi arhitekta koji je sa Nemanjom Milićevićem autor pobjedničkog konkursnog rješenja Trigger 50/50 za buduću namjenu ulcinjske Solane i njene okoline, prezentovao je u nedjelju na konferenciji The Debate kojom je zatvoren ovogodišnji KotorArt KotorAPSS. Stijepčević, kao i Klaudija Paskero i Marko Poleto iz ecoLogic studija, Katrin Aste iz studija LAAC i Erik-Jan Plejster iz studija LOLA, svojim viđenjima ovog sada zaštićenog područja nadomak Ulcinja, dali su uvod u panel diskusiju kojom je trebalo zaokružiti višemjesečni rad.

O različitim iskustvima i slični m problemima govorili su i eksprert za pejzažnu arhitekturu Robert Šafer, te direktor Parka prirode Solana Sočevlje Andrej Sovinc.

Najavljen ujedno kao dio KotorAPSS-a i Projekta Solana kojim se Crna Gora predstavlja na Bijenalu arhitekture u Veneciji, ova otvorena rasprava trebalo je, zahvaljujući vrsnom moderatoru Siniši Vukoviću da, barem donekle, približi stavove brojnih zainteresovanih strana. Osim arhitekata, učesnici su bili i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalnih parkova Crne Gore, ulcinjske lokalne uprave, ali nevladine organizacije i udruženja građana nijesu se odazvale pozivu. Ipak, može se reći da konkretni pomaci nakon debate postoje, a o tome smo razgovarali upravo sa Stjepčevićem.

- Veoma sam zadovoljan prezentacijama u okviru The Debate, jer su pokazale različiti pristup istoj temi. Mislim da su to iskustva koja će obogatiti cijelu priču o Solani. Komentari na naš projekat Trigger 50/50 bili su korisni i u Veneciji, i u Kotoru, jer su oni neizostavni dio naše priče koja se „kuvala“ i prije konkursa, i sada tokom same postavke u Veneciji. Prilično sam zadvoljan, mada sam svjestan i potpuno saglasan da je izostao jedan vid analize koji su imali drugi timovi. Kroz Trigger 50/50 - kao i naš angažman na polju arhitekture - trudimo da što manje razmišljamo kao „istrenirane“ arhitekte. Meni se to oduvijek dopadalo, a time možda možemo i da smanjimo konflikt između nas i potencijalnih investitora, ili medijatora, ili neke treće strane – rekao je sagovornik Portala Analitika

2807apss2Problem arhitektonskih škola, po njegovim riječima, jeste u tome što buduće arhitekte tu „uče da se izražavaju kroz formu i insistiraju isključivo na strukturi i geometriji“.

- Solana u Ulcinju je samo jedan od problema u Crnoj Gori i šire koji imaju malo savremeniji pristup, i u startu sobom nosi nearhitektonično sagledavanje stvari. Na kraju, ako konačni proizvod i bude uobličen na neki drugi način od svih ponuđenih, to smatram potpuno legitimnim – dodaje on.

Stjepčević kaže da je očekivao da The Debate u Kotoru neće dati previše zaključaka i konkretnijih stavova, ali da je događaj svakako uspio zvahvaljujući moderaciji Vukovića. Upravo on je potcrtao kako je neophodan konkretan rok stvarno postoji želja da se riješi pitanje budućnosti Solane u Ulcinju.

- Postoji dosta ponuđenih varijacija na temu, dosta različitih pristupa, ali mislim da smo nakon debate ipak korak bliže nekom rješenju. Rok sobom nosi određenu vrstu nuspojava, a to je da bi neki polovi morali da se primaknu. U tom smislu je ova debata uspjela, jer je između njenog početka i zaključka mogli smo da prisustvujemo veoma bogatoj razmjeni ideja, različitim opcijama ne samo po pitanju kreativnosti i ideja, već i pristupa istoj temi. Po meni je to odlično, ako ne ni zbog čega drugog, ono zbog nekih budućih stvari kojima bih želio da se bavim. A sami zaključak, tačnije da na njemu tek treba raditi, je očekivan, jer uvijek kada je riječ o demokratiji, sve ostaje na „stand by“ - barem se meni tako čini. To negdje jeste problematično, ali ukoliko postoji radni dio ispunjen traženjem kompromisa i rok koji će da legitimiše do kada će se to raditi, nakon toga niko više ne može biti toliko sebičan da nastavi svoju priču i moraće da se nađu rješenja – zaključuje Stjepčević.

2807apss3Posjećamo, prvi simpozijum na KotorAPSS-u bio je „RE-USE“, a o idejama ponovne upotrebe različitih prostora govorili su arhitekta i predavač Miloš Kosec, Artem Kitajem i Leonid Slonimski iz studija Kosmos arhitekte, šef odjeljenja za Urbanističko planiranje Grada Tirane Joni Baboci, urbanista iz Urban-Think Tank-a Haris Piplaš, te Boštjan Vuga iz studija Sadar+Vuga koji su uz HFF autori prvonagrađenog konkursnog rješenja za adaptaciju i rekonstrukciju Doma Revolucije u Nikšiću. Na zaključnoj panel diskusiji govorili su i dizajner Ian Anderson, uz moderaciju arhitektonske kritičarke Luiz Relensman.

Teme o kojima se govorilo bile su Re-Use fenomen na internacionalnoj arhitektonskoj sceni, razlike između Re-Use i renoviranja, te društveno-sociološki i politički aspekti u kojema su nastajali modernistički objekti čija se upotreba danas najčešće mijenja.

Programska direktorica KotorAPSS-a Dijana Vučinić ranije je najavila da će sa ove diskusije biti uzeta određena rješenja kao završni dio knjige sa temom Re-Use, a u kojoj će se naći i rješenja sa ranijih radionica KotorAPSS-a.

K.J.

Foto: KotorAPSS/Luka Bošković

Portal Analitika